Dok nezadovoljni vjerovnici Agrokora traže od Vrhovnog suda reviziju nagodbe, a neki se ponovno obraćaju i Ustavnom sudu, i dok Izvanredna uprava pokušava refinancirati iznimno nepovoljan roll-up kredit, Lex Agrokor počela je propitivati i Europska komisija.
Odgovarajući na zastupničko pitanje Ruže Tomašić povjerenica Europske komisije za pravosuđe Vera Jurova potvrdila je da je tijekom prošle godine Komisija primila niz pritužbi na Lex Agrokor.
PROČITAJTE JOŠ
Ne otkrivajući tko se žali, Jurova je naglasila da se žalbe odnose na kršenje nekih temeljnih prava, navodno kršenje slobode kretanja kapitala u Europskoj uniji i moguće kršenje određenih načela stečajnog prava.
U odgovoru stoji da slučajevi još nisu riješeni i podsjeća se da ne razini EU još uvijek ne postoji ujednačena praksa u ovakvim slučajevima.
Ono što je posebno zanimljivo je da Jurova u odgovoru na zastupničko pitanje otkriva i da Komisija analizira posljedice nagodbe u Agrokoru, posljedice odluke hrvatskih sudova da odbiju žalbe vjerovnika nezadovoljnih tom nagodbom, ali i proces implementacije nagodbe.
Informaciju je za N1 komentirao i jedan od Todorićevih odvjetnika Veljko Tomanović.
“Mislim da je taj odgovor na tragu onoga što su i privatno dobili svi oni koji su podnijeli primjedbu EK-u i zahtjev da počne proces protiv Vlade zbog Lex Agrokora. Taj proces i dalje traje, taj proces ima instruktivan rok trajanja do godinu dana. Očito su potrebne daljnje istrage i ispitivanje Lex Agrokora i njegove suglasnosti s europskim pravom. Mi to smatramo povoljnim pravnim pomakom. Da su ipak poduzete radnje u istraživanju što je Lex Agrokor i je li on u suprotnosti s europskim pravom” kaže Tomanović.
Što je sljedeći potez? “Čak i ako EK ustanovi da je došlo do povrede europskog prava, ona ima diskreciju da počne proces protiv članice ili ne. Samo kršenje prava od strane članice ne mora značiti da će se voditi proces protiv države članice pred europskim sudom. Ona može omogućiti da podnositelj zahtjeva na drugim instancama traži pravne lijekove”, objašnjava Tomanović.
“U najboljem slučaju EK bi prepozao da je u pitanju flagrantno kršenje europskog prava i pokrenuo postupak protiv Hrvatske. Ali, to je nešto potpuno odvojeno od drugih procesa koje stranka može poduzeti zbog recimo nadoknade štete”, kaže.
A što je prošle godine o stavu Europske komisije rekao premijer Plenković čitajte OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram
