Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac poručila je u četvrtak da će Vladi u iduće dvije godine izvoznici biti u fokusu kada je riječ o europskim fondovima i pripremi za pregovore o EU-ovom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon susreta Kluba izvoznika poslovnog tjednika Lider, Žalac je kazala da izvozni pokazatelji nisu toliko loši kao što se prezentiraju, s obzirom da je u 2018. ostvaren rast na godišnjoj razini od 3,4 posto, što predstavlja skok veći od 700 milijuna eura.

Smatra da i dalje treba puno raditi na konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a uvjerena je da se kroz europske fondove stanje može bitno unaprijediti, posebice kada je riječ o velikim poduzećima u sljedećem financijskom razdoblju EU-a.

Najavljuje da će u izmjeni operativnog programa biti na raspolaganju dodatna sredstva upravo za hrvatsko gospodarstvo, s obzirom da prioritetna os 3, koja se odnosi na poslovnu konkurentnost, a posvećena je prije svega malim i srednjim poduzećima, ima izniman uspjeh.

Operativni program bit će sastavljen ove godine, a Žalac očekuje da će ga Komisija do kraja godine usvojiti, kako bi se raspisali natječaji te se sva preostala alokacija potrošila na vrijeme. Poanta je da se preraspodjela obavi unutar određenog operativnog programa, s neuspješnih prioritetnih osi na one uspješne, pojašnjava.

Kada je riječ o europskim fondovima, kaže da se sustav izgrađuje protekle dvije godine, što je trebalo biti napravljeno puno ranije.

“Međutim, trčećim korakom stižemo sve ono što nam je za raditi do kraja ovog financijskog razdoblja. Tu su i pripreme za ono što je pred nama, a to su veliki pregovori za novi europski proračun na razini EU”, poručila je Žalac.

Smatra da je puno napravljeno na jačanju kapaciteta u povlačenju europskih sredstava na regionalnoj i lokalnoj razini, upravo kako bi se vodilo računa i o ravnomjernom regionalnom razvoju, što predstavlja prioritet Vlade. Pritom kaže da je rast BDP-a po stanovniku u slavonskim županijama rezultat Vladinog projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Kada je riječ o sljedećem financijskom razdoblju, Hrvatska se negativno očitovala na nacrt po kojem ima na raspolaganju 5,6 posto sredstava manje, kao i dvostruko veći iznos sufinanciranja, od 30 posto, a i dvostruko manje predfinanciranje europskih projekata, a Žalac napominje da će o novom proračunu na razini EU biti još puno rasprave.

Pozvala je gospodarstvenike da daju prijedloge u pripremi za novo financijsko razdoblje. Žalac pritom apostrofira da će gospodarstvo dobiti najveći poticaj putem fonda Invest EU, koji će objedinjavati 38 prioriteta, pri čemu će naglasak biti na digitalnom društvu i inovacijama.

Kaže da će sljedećih mjeseci razgovarati s tvrtkama i poduzetnicima o onome što oni vide kao obrise i prioritete za novo financijsko razdoblje.

Podloga za pripremu financijske perspektive će biti Nacionalna razvojna strategija Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, rekla je Žalac i najavila da će do kraja godine biti predstavljeni novi strateški projekti RH, pri čemu se strategija neće odnositi samo na EU fondove, već na sve što Hrvatskoj treba u nadolazećem desetogodišnjem razdoblju.

Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko poručila je da je izvoz jedna od glavnih strateških odrednica HBOR-a, kao i što bolje korištenje europskih fondova te razvijanje novih proizvoda, prije svega venture i equity fondova, koji tržištu najviše i nedostaju.

HBOR je tako u 2018. u odnosu na godinu ranije odobrio 13 posto više sredstava, a ukupno je podržano 2.659 projekata s iznosom od gotovo 8,4 milijardi kuna. Iznos odobrenih kredita na godišnjoj razini rastao je devet posto, na 1.970 kredita, ukupne vrijednosti 5,61 milijarde kuna.

Vrijednost sredstava za investicije dosegnula je 4,85 milijardi kuna, što je 24 posto više u odnosu na 2017. godinu.

Nadalje, navodi Perko, iznos odobren za projekte koji se financiraju iz europskih fondova rastao je pet puta, pri čemu je za 128 projekata odobreno gotovo 860 milijuna kuna.

Tu je i 56-postotno povećanje vrijednosti osiguranog izvoznog prometa, pri čemu je putem osiguranja kredita i potraživanja osigurano 259 poslova, ukupne vrijednosti 2,7 milijardi kuna, a to je podatak posebno važan za izvoznike.

Kako je Perko istaknula, HBOR je u prošloj godini podržao više od 500 projekata vezanih za izvozne aktivnosti, u volumenu od 5,5 milijardi kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.