Vladin predstavnik Darko Nekić u srijedu je odbio sve amandane koje su na prijedog zakona o blagdanima i spomendanima podnijeli oporbeni zastupnici i klubovi, prihvatio je samo dva amandmana Kluba HDZ-a.
Jedan je nomotehnički, a drugim se spomendan Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države preimenuje u Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.
Ipak, o svim amandmanima u konačnici će glasovanjem odlučiti Sabor.
Bauk: Plenković želi biti najveći hajduk i uskok
Intencija je predloženog zakona, poručio je SDP-ov Arsen Bauk, učvrstiti poziciju predsjednika HDZ-a unutar stranke, riječ o predizbornom zakonu i to u “dva smjera”, jedno su izbori za predsjednika države i parlamentarni, drugi unutarstranački izbori u HDZ-u.
SDP tvrdi da prijedlogom da se 30. svibnja ponovno obilježava kao Dan državnosti, HDZ zapravo želi obilježiti svoj dolazak na vlast.
Obilježavanjem dolaska na vlast HDZ, ne i dolaska Hrvatske kao samostalne i suverene države, premijer ustvari uskocima i hajducima poručuje da on može biti veći uskok i hajduk od svih njih, rekao je Bauk, tvrdeći a je to intencija zakona, da se učvrsti unutarstanačka pozicija predsjednika HDZ.
VEZANE VIJESTI
Taj se zastupnik zauzeo da 8. listopada Dan neovisnosti, ostane državni blagdan, a da se 25. lipnja Dan državnosti nazove Danom proglašenja suverene i samostalne RH, po povijesnom događaju toga dana.
Do 8. listopada ovdje je bila Jugoslavija, od tada ovdje je Hrvatska, a to nije državni blagdan. Do 30. svibnja nije bio HDZ od tada je i to je državni blagdan, ustvrdio je Bauk.
Zlatko Hasanbegović ustrajao je pak da treba ukinuti državni praznik Dan antifašističke borbe, 22. lipnja. Riječ je o izmišljenom događaju koji se ne može potvrditi niti jednim relevantnim povijesnim izvorom, kazao je i naglasio kako se taj dan do sada koristio za jednu vrstu “verbalnog divljanja i restauriranje jugoslavenskoga komunizma, u čemu je poseban doprinos davala sisačka gradonačelnica iz jedne stranke”.
Hasanbegović: 22. lipnja je dio jugoslavenske komunističke baštine
Taj je blagdan sastavni dio protuhrvatske i protudemokratske jugoslavenske komunističke baštine u i kao takav protivan svim ustavnim vrednotama, rekao je Hasanbegović, tražeći da se o njegovu amandanu glasuje kako nitko ne bi mogao reći da se nije imao priliku izjasniti o tome.
Svojih 11 amandmana u srijedu je ‘branio’ i Tomislav Panenić (NZ) tražeći da se popisu spomendama nađu dani i datumi koji bi podsjetili na stradavanja u velikosrpskoj agresiji stanovnika Borova Sela, Iloka, Sotina, Bogdanovaca, Berka… te da se na popis blagdana upiše i nedjelja kao dan za odmor i obitelj.
Svaka žrtva u Domovinskom ratu jednako je vrijedna, rekao je Panenić, koji se zapitao i tko će nadoknaditi trošak tiskarima kalendara, rokvnika i sl.
Miru Bulja (Most) smeta što se nigdje u nazivima blagdana i spomendana ne spominje velikosrpska agresija. Činjenica je da su sve žrtve i zločini zbog četničke velikorspke agesije, rekao je zastupnik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
