Hrvatska tijekom svog predsjedanja EU-om ističe važnost „zelene“ infrastrukture i kružnog gospodarstva čime pokušava izvući dodatni novac iz fondova kohezijske politike, rekao je u petak hrvatski dužnosnik na konferenciji u Portu.

„U pregovorima ćemo se boriti da sredstva namijenjena Hrvatskoj za kohezijsku politiku ostanu na istoj razini. Tijekom našeg predsjedanja možemo ukazati na nama bitne teme koje će nam dodatno omogućiti da dobijemo sredstva. Želimo ukazati na naše programe razvoja zelene infrastrukture i program kružnog gospodarenja prostorom i zgradama koji su u suglasnosti s agendom nove Europske komisije“, rekao je pomoćnik ministra za projekte EU-a Danijel Žamboki u izjavi za hrvatske medije u Portu nakon svog govora na forumu.

Tijekom izlaganja na Forumu europskih gradova on je rekao da će Hrvatska u nadolazećim mjesecima “osigurati da politika bude usmjerena prema gradovima”.

U Portu se u četvrtak i petak okupilo oko 800 predstavnika gradova, država i EU-a na dvodnevnoj konferenciji pod sloganom „Zajedno oblikujemo održivu urbanu budućnost“. Ondje su razmotrili što je dosad učinjeno i što bi se moglo popraviti da europski gradovi postanu ugodnija mjesta za život.

„Urbana pitanja dobivaju veliki značaj u EU. Europa je usmjerena prema ‘zelenom’ gospodarstvu a na nama je da pripremimo programe koji će novac usmjeriti prema Hrvatskoj. Tu smo na jako dobrom putu“, napomenuo je Žamboki.

Europska komisija, organizator foruma, svojom kohezijskom politikom nastoji smanjiti nejednakosti između bogatih i siromašnih dijelova bloka od 28 zemalja. Kohezijska politika nalazi se iza tisuća projekata financiranih iz fondova EU-a, od kuda se novac prelijeva i u gradove. U ovom trenutku postoji opasnost da će u proračunu EU-a za kohezijsku politiku biti manje novca.

„Hrvatska je preko udruge gradova jako aktivna te sudjeluje u svim europskim inicijativama i programima, a preko predsjedanja želi dodatno potaknuti tu priču. Nalazimo se na početku institucionalnog i zakonskog okvira za razdoblje do 2021. do 2027. godine a naš moto ‘Europa koja se razvija’ jedna je od ključnih točaka predsjedanja“, dodao je.

Hrvatska je u siječnju preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a.

EU je za kohezijsku politiku od 2014. do 2020. godine bio izdvojio 351,8 milijardi eura, što je 32 posto ukupnog proračuna EU-a. Od toga je 115 milijardi eura otišlo u projekte u urbanim sredinama. No u idućem sedmogodišnjem razdoblju bit će manje novca na raspolaganju zbog brexita, drugih prioriteta Bruxellesa te zahtjeva zemalja poput Njemačke, koje više uplaćuju u zajednički proračun nego što iz njega povlače.

Iz Europske komisije kažu da će tek za „dvije do tri godine“ biti poznato koliko će novca biti preusmjereno u urbane sredine kako bi se primjerice popravila kvaliteta zraka ili suzbilo siromaštvo.

„Hrvatski gradovi su svjesni da uz zajedništvo i suradnju mogu realizirati takve programe. Suradnja između gradova i općina te nacionalne razine je važna, a zasad je jako dobra“, rekao je Žamboki dodavši da više od dvije trećine ljudi živi u gradovima pa je održivi razvoj bitan.

Smatra kako će iskustvo povlačenja novca stečeno od 2013., kada je Hrvatska ušla u EU, pomoći u novom sedmogodišnjem razdoblju čiji bi proračun mogao biti donesen u idućih šest mjeseci.

Forum gradova organizira Europska komisija svake dvije godine a dosad su mu domaćini bili Bruxelles 2014. i 2015. godine te Rotterdam 2017. godine. Za domaćina je ove godine izabran Porto, predstavnik Portugala, zemlje koja poput Hrvatske snažno zagovara kohezijsku politiku jer od svog pristupanja 1986. godine više novca povlači za razvojne projekte iz proračuna EU nego što u njega ulaže.

“Gradovi su ključ budućnosti EU-a. Oni su gospodarska, prometna i kulturna središta. Oni nam daju obrazovanje i zdravstvo. No oni isto tako stvaraju nejednakosti. Oni i zagađuju”, napomenula je Portugalka Elisa Ferreira, europska povjerenica za kohezijsku politiku. “U gradovima su najveće prilike ali i najveći izazovi”, dodala je.

Rekla je kako će biti manje novca na raspolaganju nego u proteklih sedam godina no da “gradovi moraju biti u središtu svake strategije EU-a”. Predlaže pojednostavljanje procedura prijava za projekte financirane iz fondova i popravljanje regulatornog okvira.

“Kohezijska politika nije samo novac, nego metoda koja će donositi rezultate. Metoda koja će doprinijeti održivom urbanom razvoju”, poručila je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.