Svečana sjednica Sabora bez HDZ-a, Josipovića, Milanovića...

[caption id="attachment_1016012" align="alignnone" width="750"]

Ozračje u kojem je konstituiran prvi višestranački Sabor bilo je posebno, svečanost i uzbuđenje koje je vladalo u sabornici prelilo se na Markov trg, gdje su se okupljali brojni građani, na ulice koje s Gornjeg grada vode prema Trgu bana Jelačića.

Nakon konstituiranja Sabora na središnji zagrebački trg spustio se cijeli novi državni vrh, dočekale su ga tisuće oduševljenih građana.

Za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske izabran je dr. Franjo Tuđman, za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora Stjepan Mesić.

Sabornica je bila pretijesna za sve koji su željeli svjedočiti tom povijesnom trenutku, saborske klupe i galerije bile su ispunjene do posljednjeg mjesta – zastupnicima, gostima iz domovinske i iseljene Hrvatske.

Dvadeset i pet godina poslije, Sabor je svoj Dan obilježio bez građana, ali i dobrog dijela zastupnika. Oporbeni HDZ ustrajao je na odluci da neće doći zbog svega što se u protekla dva dana događalo u susjedstvu Sabora, dakle zbog prosvjeda hrvatskih branitelja, ali i riječi koje su iz SDP-a, zbog braniteljskog prosvjeda, 'pale' u sabornici na račun HDZ-a.

Na svečanu sjednicu nije došao ni dobar dio zastupnika vladajuće koalicije.

U kalendaru blagdana, Dan Hrvatskog sabora danas ima status spomendana, no nije uvijek bilo tako. Do 2001. godine 30. svibnja slavio se Dan državnosti i bio je državni blagdan. No te godine, tadašnja saborska većina stranaka šestorke (SDP, HSS, HNS, IDS, LS, HSLS) odlučila je promjenti kalendar blagdana, pa je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora.

Neovisno o svemu, ostaje činjenica da je prvi saborski saziv donio hrvatski, "božićni Ustav" (u prosincu 1990.), Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske (lipanj 1991.) te Odluku o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, odnosno sa članicama bivše države.