"Ako struktura ostane ista bojim se da ćemo uzeti mali dio one 22 milijarde"

Vladajući pričaju o 22 milijarde eura europskih sredstava koje su namijenjene Hrvatskoj. U tom kontekstu sredstva se spominju kao 'zagarantirana'. Međutim, ta sredstva - iako jesu alocirana za Hrvatsku - nisu zagarantirana i naše povlačenje ovisi o puno toga. Saborska zastupnica Sandra Benčić iz zeleno-lijevog bloka objasnila je točno što ta sredstva znače.

Svi rokovi probijeni

Da bi se sredstva povukla potrebno je prvo završiti Nacionalnu razvojnu strategiju koja je trebala biti finalizirana već u ožujku, ali zasad ne postoji čak ni njezin nacrt, kaže Benčić. Ona je važna jer definira naše ciljeve i prioritete u idućih 10 godina, tj. za vrijeme trajanja idućeg višegodišnjeg proračuna EU-a. Jako je važno sve ciljeve odrediti sada, jer je poslije jako teško mijenjati bilo što, ističe.

"Ne vjerujem argumentu premijera Plenkovića da je strategija završena, ali da se čekalo s njenom objavom kako se ona ne bi shvatila kao manipulacija u predizborno vrijeme, jer znamo kako se primjerice koristio Stožer", oštra je Benčić. Dodaje kako je za izradu strategije angažirana Svjetska banka za iznos od 32,5 milijuna kuna:

"To je značajan novac, a teksta strategije još nemamo, svi rokovi su probijeni." Ističe i kako su se za izradu strategije mogli angažirati naši, domaći stručnjaci - primjerice Institut za javne financije ili Ekonomski institut - jer većinu posla na kraju odrade domaći stručnjaci, a i tako bi se moglo raditi na jačanju lokalnih kapaciteta, smatra Benčić.

Ugovorenost je privremeni podatak

Kada se govori o iskorištenim sredstvima u proteklom sedmogodišnjem razdoblju, barata se dvjema brojkama - govori se o ugovorenosti od 97 posto i 37 posto isplaćenih sredstava. Benčić, međutim, ističe kako je ugovorenost tzv. privremeni podatak te ne govori puno o razini uspješnosti završavanja i isplate projekata.

"Fascinira me razina neodgovornosti ljudi koji su bili na ključnim mjestima za vođenje tih procesa i ako će cijela struktura tijela za korištenje EU fondova koje sada imamo ostati ista, bojim se da ćemo iskoristiti vrlo mali dio od ove 22 milijarde eura", kaže i dodaje:

"Kada smo na raspolaganju imali manje sredstava, nismo uspjeli sva iskoristiti. Samo 37 posto sredstava koji su nam na raspolaganju je isplaćeno korisnicima, a isplaćenost ovisi o kvaliteti projekata i koliko su troškovi tzv. prihvatljivi te jesu li u skladu s namjerom. Ako je odgovor 'da' onda su ovjereni i isplaćeni, to je jedini i ključni podatak o iskorištenosti sredstava."

Smanjenje ili povećanje nečega ne može biti cilj sam po sebi

Zaključno se osvrnula i na teritorijalni preustroj Hrvatske - kaže kako smanjenje ili povećanje nečega ne može biti cilj sam po sebi, cilj mora biti određena vrsta funkcionalnosti.

"Kada se polazi prema reformi, tada moramo polaziti od potreba građana i kakve su to usluge i skrbi koje trebamo imati na lokalnom nivou. Potrebno je stvoriti uvjete da u potpunosti decentraliziramo pitanja lokalnog razvoja. Nisam čula što je cilj ove vlade s takvom vrstom točkastih izmjena koje ne predstavljaju pravu reformu - smanjenje broja ljudi samo po sebi ne može biti cilj", kaže Benčić i zaključuje kako nije optimistična da će doći do bilo kakve prave reforme teritorijalnog preustroja u Hrvatskoj.

"Događale su se brojne korupcijske afere na lokalnim i županijskim razinama i bojim se da nikada neće napraviti stvarni preustroj."

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.