Saborska zastupnica Sandra Benčić (zeleno-lijevi blok) bila je gošća današnjeg Novog dana.
Vladajući pričaju o 22 milijarde eura europskih sredstava koje su namijenjene Hrvatskoj. U tom kontekstu sredstva se spominju kao ‘zagarantirana’. Međutim, ta sredstva – iako jesu alocirana za Hrvatsku – nisu zagarantirana i naše povlačenje ovisi o puno toga. Saborska zastupnica Sandra Benčić iz zeleno-lijevog bloka objasnila je točno što ta sredstva znače.
Svi rokovi probijeni
Da bi se sredstva povukla potrebno je prvo završiti Nacionalnu razvojnu strategiju koja je trebala biti finalizirana već u ožujku, ali zasad ne postoji čak ni njezin nacrt, kaže Benčić. Ona je važna jer definira naše ciljeve i prioritete u idućih 10 godina, tj. za vrijeme trajanja idućeg višegodišnjeg proračuna EU-a. Jako je važno sve ciljeve odrediti sada, jer je poslije jako teško mijenjati bilo što, ističe.
VEZANE VIJESTI
“Ne vjerujem argumentu premijera Plenkovića da je strategija završena, ali da se čekalo s njenom objavom kako se ona ne bi shvatila kao manipulacija u predizborno vrijeme, jer znamo kako se primjerice koristio Stožer”, oštra je Benčić. Dodaje kako je za izradu strategije angažirana Svjetska banka za iznos od 32,5 milijuna kuna:
“To je značajan novac, a teksta strategije još nemamo, svi rokovi su probijeni.” Ističe i kako su se za izradu strategije mogli angažirati naši, domaći stručnjaci – primjerice Institut za javne financije ili Ekonomski institut – jer većinu posla na kraju odrade domaći stručnjaci, a i tako bi se moglo raditi na jačanju lokalnih kapaciteta, smatra Benčić.
Ugovorenost je privremeni podatak
Kada se govori o iskorištenim sredstvima u proteklom sedmogodišnjem razdoblju, barata se dvjema brojkama – govori se o ugovorenosti od 97 posto i 37 posto isplaćenih sredstava. Benčić, međutim, ističe kako je ugovorenost tzv. privremeni podatak te ne govori puno o razini uspješnosti završavanja i isplate projekata.
#related-news_0
“Fascinira me razina neodgovornosti ljudi koji su bili na ključnim mjestima za vođenje tih procesa i ako će cijela struktura tijela za korištenje EU fondova koje sada imamo ostati ista, bojim se da ćemo iskoristiti vrlo mali dio od ove 22 milijarde eura”, kaže i dodaje:
“Kada smo na raspolaganju imali manje sredstava, nismo uspjeli sva iskoristiti. Samo 37 posto sredstava koji su nam na raspolaganju je isplaćeno korisnicima, a isplaćenost ovisi o kvaliteti projekata i koliko su troškovi tzv. prihvatljivi te jesu li u skladu s namjerom. Ako je odgovor ‘da’ onda su ovjereni i isplaćeni, to je jedini i ključni podatak o iskorištenosti sredstava.”
Smanjenje ili povećanje nečega ne može biti cilj sam po sebi
Zaključno se osvrnula i na teritorijalni preustroj Hrvatske – kaže kako smanjenje ili povećanje nečega ne može biti cilj sam po sebi, cilj mora biti određena vrsta funkcionalnosti.
“Kada se polazi prema reformi, tada moramo polaziti od potreba građana i kakve su to usluge i skrbi koje trebamo imati na lokalnom nivou. Potrebno je stvoriti uvjete da u potpunosti decentraliziramo pitanja lokalnog razvoja. Nisam čula što je cilj ove vlade s takvom vrstom točkastih izmjena koje ne predstavljaju pravu reformu – smanjenje broja ljudi samo po sebi ne može biti cilj”, kaže Benčić i zaključuje kako nije optimistična da će doći do bilo kakve prave reforme teritorijalnog preustroja u Hrvatskoj.
“Događale su se brojne korupcijske afere na lokalnim i županijskim razinama i bojim se da nikada neće napraviti stvarni preustroj.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.