Saborski zastupnici hvalili su u srijedu rad Državnog ureda za reviziju koji je u prošloj godini obuhvatio oko 1100 subjekata, ali i izrazili zabrinutost što još uvijek ima puno subjekata koji se oglušuju o dane im revizorske preporuke.

Osim Saboru, sva su izvješća revizije dostavljena i DORH-u koji nije dužan izvijestiti Ured što je učinio po našim izvješćima, rekao je zastupnicima glavni državni revizor Ivan Klešić.

U prošloj godini Ured je obavio financijsku reviziju državnog proračuna i 25 korisnika proračuna, 75 lokalnih jedinica, 19 nacionalnih i parkova prirode, 45 političkih stranaka i šest nezavisnih zastupnika, 24 lučke uprave, 12 studentskih centara 24 sportske udruge i tri neprofitne organizacije.

Revizija je za sve izrazila po dva mišljenja, o financijskim izvještajima te o usklađenosti poslovanja, pri čemu su nepovoljna mišljenja u prvom slučaju dobili Virovitica, općina Andrijevci, DVD Predavac, a u drugom Virovitica, NP Plitvička jezera i Županijska lučka uprava Opatija- Lovran-Mošćenička Draga.

Od 3109 naloga i preporuka provedeno njih 52,6 posto

Za sve nepravilnosti i propuste subjektima su dane preporuke kako bi ih otklonili, Ured je provjerio je li se postupilo po ranije danim nalozima, kazao je Klešić i naveo kako je Ured lani utvrdio da su subjekti od 3109 naloga i preporuka proveli njih 52,6 posto.

Problem je, dakle, s onih 48 posto, imamo recidiviste koji ne žele poslušati preporuke, primjećuje nezavisna zastupnica Marijana Petir, pitajući se trebaju li dodatni zakonski mehanizmi da se otklone uočene slabosti.

U kojoj mjeri postoji recidivnost negativnih mišljenja, zanimalo je i Žarka Tušeka (HDZ) koji pita i kako se kontrolira “bagatelna javna nabava vrijedna 11 milijardi kuna”.

Klešić odgovara kako postoje kazne za subjekte koji ne provode preporuke, kreću se od 50 tisuća do 100 tisuća kuna, za ovlaštene predstavnike u njima od dvije do 20 tisuća kuna. To je način da se ljude pokrene, a drugo su ovlasti koje ima DORH, ne i Ured, rekao je glavni revizor.

Više oporbenih klubova apostrofiralo je nalaze revizije za Istarski ipsilon i autocestu Zagreb-Macelj.

Koncesionari nisu preuzeli odgovornost za autocestu i Ipsilon

Utvrđeno je da nadležno ministarstvo nema dokumentacije temeljem koje je dana koncesija, hoće li netko za to odgovarati, pitala je Sandra Benčić iz Zeleno-lijeve koalicije, koju je zanimalo i koliko će ćemo u proračunu za iduću godinu morati isplatiti njihovim koncesionarima zbog pada prometa.

Zvonimir Troskot (Most) primjećuje kako koncesionari u 20 godina nisu preuzeli ozbiljnu odgovornost za poslovanje tih cesta, kako Ured smatra da naknada za koncesiju možda nikada neće biti naplaćena.

HDZ-ov Anton Kliman kaže kako kod Istarskog ipsilona treba voditi računa o kontekstu dobivanja koncesije ratne 1995., kada nitko nije htio doći ulagati.

Ipsilon je donio niz benefita i Istri i Hrvatskoj, odluke da se gradi Ipisilon i autocesta Zagreb-Macelj bile su prave, smatra zastupnik koji ističe kako Ured treba ohrabriti da i dalje radi svoj posao, jednako kao i institucije koje trebaju postupati po nalazima Ureda.

Ne možemo godinama čitati izvješća, a ne poduzimati ništa, to je odgovornost svih dosadašnjih saziva Sabora, kaže Dalija Orešković (Ženski klub) i poručuje kako svaka kuna utrošena krivo građanima oduzima kvalitetnu javnu uslugu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.