Već neko vrijeme hrvatske građane u svakodnevnici prate nova pravila - maske na licu u trgovinama, dezinficiranje ruku na ulazu...
No, s čime dezinficiramo ruke, tko kontrolira i odobrava sredstva koja su nerijetko i u bočicama bez deklaracija?
“Ministarstvo zdravstva je to koje daje odobrenje za stavljanje na tržište određenog proizvoda. Mi ove godine zbog pandemije imamo 170 odobrenja u odnosu na 14 prošle godine. Govorimo o dezinficijensima za osobnu higijenu ljudi”, rekla je za HRT dipl. ing. Marija Kreković iz Ministarstva zdravstva dodajući da je otprilike 20% onih koji su htjeli registrirati dezinficijens, a nisu mogli jer nisu zadovoljavali kriterije.
Povjerenstvo odlučuje o proizvodima
Ističe da postoji Povjerenstvo za biocidne proizvode u kojem su poznati stručnjaci određenih institucija unutar RH: “Imamo predstavnike Instituta za medicinu rada, predstavnike HZJZ-a, potom ljude iz Dr. Andrije Štampar ili s Veterinarskog fakulteta. Oni analiziraju proizvode.”
VEZANA VIJEST
U ožujku, kada je krenuo lockdown, situacija je bila takva da se nigdje nije mogao kupiti etanol, dodaje Kreković. Tada su upogonjene i neke tvrtke koje se inače time ne bave, a kako bi se proizvelo dovoljno sirovine.
“Mogli su se registrirati proizvođači koji su imali proizvode sa 96% volumnog udjela etanola. Danas je tržište dovoljno zadovoljeno prema onome što u ovome trenutku možemo vidjeti”, dodaje Kreković.
Rasprava u Europskoj uniji o dezinficijensima
Nadzor onoga što je na tržištu provodi Državni inspektorat koje prati kakva su sredstva na tržištu. Inspektor kada uđe u trgovinu ili ugostiteljski objekt, gleda postoji li uputa, radi li se o originalnoj ambalaži te je li to odobreno od Ministarstva zdravstva.
#related-news_0
“U Europskoj uniji se vodi rasprava o onim malim gelovima, o tome hoće li to biti kozmetički ili biocidni proizvod. To se može vidjeti po koncentraciji aktivnih tvari. Svi pišu da nešto ima antibakterijsko djelovanje, ali ako je to tako, onda se radi o biocidnom proizvodu. Nazivi na pakiranjima mogu dovesti kupce u zabludu”, dodaje Marija Kreković.
Kaže da je hrvatska regulativa po pitanju dezinficijensa poprilično stroga: “Imamo puno prigovora primjerice iz Italije kada žele neki proizvod staviti na naše tržište. Mi kažemo to je biocid, oni kažu da oni to tako ne vode. Pokušavamo, sve što se pojavi na našem tržištu, pokušavamo registrirati.”
Što se tiče toga može li se pretjerati s korištenjem dezinficijensa, inženjerka Kreković kaže da je to više manje individualna stvar i da zapravo svatko sam može procijeniti koliko puta dezinficirati ruke te ocijeniti pretjeruje li s time ili ne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
