Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić na konferenciji za novinare ponovio je da premijer nije izbacio petero članova iz Vladina Znanstvenog savjeta, koji su potpisali apel zabrinuti zbog širenja epidemije bolesti COVID-19. Potom su se oglasili i neki od znanstvenika.
Podsjetimo, iz Vlade su sinoć priopćenjem demantirali navode da je premijer Andrej Plenković odlučio iz Znanstvenog savjeta isključiti petoricu znanstvenika, potpisnika apela javnosti i Vladi – Andreju Ambriović Ristov, Nenada Bana, Petru Klepac, Branka Kolarića i Igora Rudana.
Nenad Ban poručio je za HRT da ga je jučer nazvao Frka-Petešić i zahvalio mu se na suradnji. To mu je, kaže, bila prilično jasna poruka. Poslije je vidio da je Vlada demantira, pa sad ne zna što da misli.
VEZANE VIJESTI
“Ovakve diskusije nisu korisne jer su zapravo nevažne. Smatram kako je veoma važno da ne izgubimo pregled nad velikim problemom s kojim smo suočeni, a to je da suzbijemo i kontroliramo epidemiju. Zbog toga je ključno da Znanstveni savjet uključuje i veći broj epidemiologa koji će nastaviti pažljivo procjenjivati situaciju i davati preporuke. S moje strane, spreman sam surađivati ili formalno ili neformalno”, istaknuo je Ban.
Znanstvenik Igor Štagljar ocijenio je kako je sinoćnje priopćenje Vlade veliko poniženje pet kolegica i kolega iz Znanstvenog savjeta te da bi on u ovoj situaciji na njihovu mjestu sigurno dao neopozivu ostavku na tu dužnost.
Znanstvenik Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu, danas je uputio pismo premijeru Andreju Plenkoviću zatraživši od njega odgovore na pet pitanja, između ostalog zašto Vlada nije definirala pravila kojima bi se regulirao sukob interesa u njezinom Znanstvenom savjetu. U pismu je optužio za sukob interesa neke članove Znanstvenog savjeta, među njima Gordana Lauca i Dragana Primorca. Primorac je Đikićeve optužbe u međuvremenu odbacio te dodaje:
#related-news_0
“Svi smo bili iznenađeni kada smo vidjeli te optužbe što kolege govore da je kolega Đikić radio zadnjih 20 godina. Meni je to neshvatljivo i moram priznati da sam u šoku, ali ne samo ja, već i niz drugih kolega. Budući da želim mir hrvatskoj znanstvenoj zajednici, tome i doprinosim, ne odgovaram na optužbe i slično, ja mu opraštam i nadam se da će hrvatska znanstvena zajednica izaći iz ovoga jača nego što je bila prije”, kazao je Primorac.
On se bavi molekularnom biologijom, a ovdje, napominje Primorac, radi o kliničkoj medicini, epidemiologiji, infektologiji.
“U trenutku kada svatko bude radio ono što zna, Hrvatskoj će krenuti na bolje. On je u Njemačkoj. Možda bi mogao pomoći njemačkom zdravstvenom sustavu. Mi u Hrvatskoj činimo ono što je najbolje. Dajem potporu sjajnom radu Znanstvenog savjeta, ali i Nacionalnog stožera, dodaje. Napominje da se “uvijek može bolje”. No potrebno je, kako naglašava, napraviti balans “da državu ne zatvorite, da život ide dalje, da ne srušite ekonomiju”.
“Vrlo je važno da ljudi koliko-toliko imaju nadu. Shvatili su da je cjepivo nadomak. Nitko nema pravo ljudima uzeti Božić i nadu. Stoga, uvijek pozivam na optimizam. Pesimizam danas ne bi trebao stanovati u hrvatskoj državi”, rekao je Dragan Primorac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
