Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj preko 19,5 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva. Time se je Hrvatska uz Bugarsku, Grčku, Litvu, Rumunjsku i Španjolsku pozicionirala na vrh ove nesretne ljestvice među zemljama Europske unije.
Istovremeno starije generacije hrvatskih građana vrijede za umjetnike u preživljavanju pa nam se stranci nerijetko čude kako s malim prihodima uspijevamo ostvariti naizgled zadovoljavajući standard. Slična je situacija i u susjednim zemljama proisteklim iz bivše države, izuzev Slovenije.
Portal MojeVrijeme.hr proveo je istraživanje te usporedio standard hrvatskih građana starijih generacija s njihovim poimanjem vlastitog socijalnog statusa. Istraživanje je provedeno na 620 građana RH starijih od 46 godina, većinom žena (87%), budući da su tek rijetki muškarci bili spremni anonimno (putem internetske ankete) govoriti o svojem socijalnom statusu i primanjima.
45% ispitanih su u radnom odnosu, u mirovini ih je 34% posto, bez prihoda je 12% osoba koje su sudjelovale u ispitivanju, dok je korisnika obiteljskih mirovina bilo tek 2%. Prema ukupnim mjesečnim prihodima vode oni s 2001-3000 kuna i to sa 26%. Dok ih gotovo jednak udio (24%) prima više od 5001 kune mjesečno. S 500 kuna ili manje se „provlači“ čak 12% ispitanika.
Čak 84% ispitanika je reklo kako živi u vlastitom ili obiteljskom stanu, 65% ih ima vlastiti ili obiteljski automobil, a 16% ih se bavilo s iznajmljivanjem vlastitih ili obiteljskih nekretnina. Vikendice posjeduje 14% ispitanih.
Štede na odjeći i obući, hranu kupuju na sniženjima
49% ispitanih mjesečno troši manje od 100 kuna na odjeću i obuću, dok od 100 do 400 kuna na te potrebe troši 42% ispitanih. Kada je riječ o obući, samo jedan par obuće je ove godine kupilo 36%, dva do tri para 31%, četiri do šest pari samo 5% ispitanih, a velikih 28% sudionika u anketi ove godine nije kupilo niti jedan par obuće.
Odjeću i obuću ispitanci kupuju u trgovinama (32%) te na tržnicama (14%), dok ih većina od 54% kombinira kupovine na tržnicama, buticima s robom i trgovinama. Privlačna su im i akcijska sniženja hrane pa tako 47% ispitanih ponekad kupuje takvu hranu. Isti udio (47%) kupuje hranu isključivo ili kad god to može na sniženjima.
VEZANE VIJESTI
Većina ne uzgaja hranu za svoje potrebe
Posebno je zanimljiv podatak da usprkos teškoj situaciji visokih 60% ispitanih ne uzgaja nikakvu hranu, 28% ih uzgaja povrće, a 11% ih uzgaja povrće i drži domaće životinje. Najveći dio naših ispitanika (35%) meso na tanjuru vidi 2-3 puta tjedno, dok ih 23% svakodnevno jede meso. Gotovo svaki peti (19%) meso jede jednom tjedno, a isto toliko (19%) jede meso 4-6 puta tjedno. Da su vegetarijanci reklo je 3% ispitanih.
Kultura i čitanje nisu prioritet
Kada je riječ o kulturnim potrebama, čak 56% ispitanih nije u posljednjih godinu dana bilo u kinu, kazalištu ili na koncertu, dok ih zabrinjavajućih 53% u istom razdoblju nije kupilo niti jednu knjigu. Kulture se je, čini se, puno lakše odreći od cigareta. 37% ispitanih je reklo da puši dok ih 9% kaže da to čini tek povremeno. Tako smo izračunali da čak 62% pušača nije posjetilo kino, kazalište ili koncert u zadnjih godinu dana, a 57% ih nije kupilo knjigu.
Ne idu frizeru, štede na kozmetici…
Najveći dio od 38% anketiranih, zbog financijskih razloga, neće ići na more, 11% će ljetovati u vlastitoj nekretnini. Nešto više (12%) će ih ljetovati na moru, iako nemaju nekretninu na obali. Sretnih 28% već živi na Jadranu.
Usprkos svemu, 35% ispitanih tvrdi da financijski pomaže svojoj djeci, dok djeca pomažu njima u 15% slučajeva. U 43% posto slučajeva novčanici se „ne miješaju“, dok ih 7% nema djecu.
Gotovo da su svi sudionici ovog istraživanja rekli kako na nečemu štede; samo 3% posto ih živi u izobilju i štednja im nije potrebna. Na izlascima štedi čak 78% naših ispitanika, a padajućim redom idu odjeća i obuća (75%), putovanja i izleti (74), frizerske usluge (66%), kozmetika (58%), energenti (57%), telefoniranje (51%), kućanski aparati i oprema za dom (50%), hrana (38%), lijekovi (19%) i sredstva za higijenu (18%).
Ne vjeruju u bolje sutra
Samo 2% ispitanih priznaje da su redoviti korisnici usluga humanitarnih organizacija, a 4% tek povremeno ulazi u tu kategoriju. 7% ispitanica i ispitanika kažu da bi koristili te usluge, ali ih je sram.
Govoreći o svom ekonomskom statusu naši ispitanici su se svrstali u dvoje skupine; 59% ih kaže da pripadaju srednjem sloju, dok preostalih 41% misli da su siromasi. Ipak, 62% onih koji za sebe kažu da su siromašni žive u vlastitom ili obiteljskom stanu ili kući, a 57% ih ima vlastiti ili obiteljski automobil. Upravo među tima koji su deklarirali siromaštvo je čak 43% onih koji posjeduju i stan i automobil.
Posebno brine da 66% posto anketiranih strahuje od urušavanja mirovinskog sustava, dok za mirovine ne brine samo njih 12%.
Uz ove brojke teško je očekivati i optimistične zaključke pa tako samo 13% anketiranih vjeruje u bolje sutra, 61% posto ih misli da bolja vremena neće doći, a onih koji ne znaju što budućnost nosi je 26%.
