Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prisustvovala je drugom sastanku šefova država Višegradske skupine u mađarskom Balatonfüredu.
Nakon sastanka uslijedile su izjave za medije šefova država višegradske četvorke – Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske – te Republike Hrvatske.
PROČITAJTE JOŠ
Kolinda Grabar Kitarović iskoristila je prigodu da upozori na teroriste koji se skrivaju među izbjeglicama.
‘Prije svega moramo osigurati i strogo kontrolirati tko sve prelazi granice. Ne smijemo dopustiti da se među izbjeglicama nađu, kao što se dosad i dokazalao, potencijalni teroristi i krijumčari ljudi i droge, odnosno ljudi koji mogu predstavljati određenu opasnost za naša društva’, rekla je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da je petoro predsjednika održalo dva dana vrlo bitnih razgovora, o temama koje određuju budućnost ne samo njihovih država, nego i europskog kontinenta – od klimatskih promjena, preko energetike i migracija do sigurnosti i stabilnosti cijelog prostora jugoistočne Europe.
Kazala je da su se u razgovorima ponovila stajališta o velikim očekivanjima od prosinačke konferencije o klimi u Parizu, istaknuvši kako se procjenjuje da će u godinama koje dolaze milijuni ljudi napuštati svoje domove upravo zbog klimatskih promjena i ocijenivši da je zato posljednji trenutak za hvatanje u koštac s mnogostrukim problemima vezanim uz klimatske promjene.
“Energetsko povezivanje naših država u našem je interesu jer je energetska učinkovitost i energetska neovisnost o jednom ili dvama izvorima plina ili nafte bitan čimbenik nacionalne sigurnosti i političke stabilnosti svake države te gospodarstva i standarda građana”, nastavila je hrvatska predsjednica.
“Držim da bismo izgradnjom LNG terminala na Krku što je moguće prije i povezivanjem sa zemljama Višegradske skupine, ali i onim u sklopu inicijative Baltik-Jadran, doveli do toga da svoje zemlje učinimo neovisnima od mogućih manipulacija zatvaranjem dotoka plina ili manipulacijama cijenama ne samo energetski, nego i gospodarski, politički i na svaki drugi način”, rekla je.
Na summitu je potvrđeno zajedničko stajalište da je migracijska kriza dugoročna i višeslojna, da će se s njom Europska unija boriti još godinama i da je treba rješavati dugoročno i sveobuhvatno, u duhu solidarnosti.
“Odijeliti izbjeglice od ekonomskih migranata koji ne bježe, već žele živjeti bolje”
Ponovila je već poznate teze da s humanitarne strane treba pokazati ljudsko lice onima kojima pomoć i zaštita doista treba, odnosno izbjeglicama koji bježe pred ratom, da će EU trebati izdvajati više sredstava za izgradnju i održavanje izbjegličkih kampova u zemljama prvog prihvata – Turskoj, Jordanu, Libanonu – u kojima će migrantima biti omogućeni uvjeti dostojni ljudskog življenja, da će trebati prije svega snažno osigurati vanjske granice EU, osobito granicu između Turske i Grčke, te da će biti nužno već u zemljama prvog prihvata odijeliti izbjeglice od ekonomskih migranata koji ne bježe, već žele živjeti bolje.
“Nitko nikome na ovom svijetu ne odriče pravo na bolji život, ali je činjenica da ni Europska unija, a ni države zastupljene na ovom sastanku, nemamo kapacitete primiti sve te ljude”, naglasila je Grabar-Kitarović.
Mađarski predsjednik Janos Ader na konferenciji za novinare posebno je istaknuo kriminalnu stranu migrantske krize, napomenuvši kako je krijumčarenje ljudi postalo iznimno unosan posao, pri čemu se nekoliko stotina kriminalaca proteklih mjeseci obogatilo na tuđoj muci i nesreći.
“To nije u redu. To svakako moramo mijenjati”, rekao je, napomenuvši kako će pritom iznimno važna biti suradnja policijskih i sigurnosnih službi različitih zemalja.
Mađarska primjenjuje schengenska pravila, Hrvatska ne
Moguće slanje policajaca ili vojnika iz zemalja Višegradske skupine (V4) na mađarske granice ne treba gledati kao neprijateljski čin prema Hrvatskoj, nego kao zaštitu schengenskih granica i primjenu schengenskih načela koje Hrvatska, kao država koja želi ući u schengen, ne primjenjuje, rekla je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odgovarajući na novinarska pitanja.
“Na ovo ne treba gledati kao na neprijateljski čin prema Hrvatskoj ili bilo kome, nego kao na zaštitu schengenskih granica i primjenu schengenskih načela koje Hrvatska, kao država koja želi uću u schengen, ne primjenjuje i prilično se loše pokazala u cijeloj ovoj krizi kad je riječ o kontroli prolaska ljudi”, kazala je predsjednica.
“Upućivanje policajaca (iz drugih zemalja Višegradske skupine) na mađarsku granicu je usmjereno upravo na to, na zaštitu mađarske schengenske granice – tu nije riječ samo o granici s Hrvatskom – jednostavno treba kontrolirano prelaziti granicu”, kazala je Grabar-Kitarović.
Ocijenila je da nije bit u zatvaranju mađarske granice – “svejedno je tko je na njihovim granicama, mađarski policajci ili njihovi saveznici” – jer zelena granica mora biti pod kontrolom, a granični prijelazi ostaju otvoreni i jedino preko njih se može prelaziti granica.
Ustvrdila je da Hrvatska ne kontrolira svoje granice i da nema nikakve potrebe da se nekontrolirano ulazi u Hrvatsku, budući da su joj stručnjaci iz hrvatskih oružanih snaga rekli da imaju i tehničke i druge mogućnosti za puno čvršći nadzor granice i usmjeravanje ljudi koji pokušavaju ući preko zelene granice prema legalnim graničnim prijelazima.
Rekla je da ne zna kad će doći do zatvaranja mađarske zelene granice jer se o tome nije raspravljalo ni na summitu niti je to bila tema bilateralnih razgovora u Mađarskoj.
“Pretpostavljam de će na to utjecati i uvjeti u kojima će se migranti primati u EU, odnosno kako će reagirati europske države koje su krajnji cilj migranata, jer je očito da to nisu ni Hrvatska ni Mađarska”, napomenula je. Također je istaknula iznimnu važnost pitanja nacionalne sigurnosti. “Treba strogo kontrolirati tko prelazi granice, ne smijemo dopustiti da se među migrantima i izbjeglicama nađu, kao što se to već pokazalo, potencijalni teroristi i ljudi koji krijumčare ljudima, drogom i drugim ilegalnim supstancama i koji mogu predstavljati opasnost za naša društva”, napomenula je.
“No, ponavljam da je najvažnije dobro zaštititi granicu između Grčke i Turske kao vanjsku granicu EU-a i schengenskog prostora, a potrebna je i podjela odgovornosti na globalnoj razini, jer se u dugoročno rješavanje migrantske krize i njezinih korijenskih uzroka moraju uključiti i Ujedinjeni narodi i druge zemlje u svijetu, poput SAD-a”, naglasila je hrvatska predsjednica.
Na novinarsko pitanje je li tijekom posjeta Mađarskoj s tamošnjim dužnosnicima razgovarala o pitanju odnosa Ine i MOL-a, rekla je da je to pitanje bilo spomenuto samo kratko.
“To pitanje nije u domeni mojih nadležnosti pa nismo ni raspravljali o tome kako riješiti taj problem, već sam samo izrazila nadu da on neće negativno obilježavati odnose Mađarske i Hrvatske i da će se nakon izbora, koja god vlada dođe na vlast, brzo riješiti na način da se nijedna država ne osjeća oštećenom ili povrijeđenom”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
