Hrvatske mirovine najniže u EU, a bit će još i gore

U budućnosti, ti će iznosi, ostane li na snazi sadašnji mirovinski sustav, dodatno padati te će do 2053. godine ukupni bruto iznos penzije za osobu koja je radila 40 godina i otišla u mirovinu sa 67 godina iznositi tek 29 posto srednje bruto plaće radnika starijih od 50 godina.

U neto iznosu, penzija osobe koja je radila za prosječnu plaću 40 godina i otišla u mirovinu sa 65 godina danas iznosi oko 55,5 posto njegove posljednje plaće, što je jedan od najvećih padova standarda nakon umirovljenja u EU. S godinama taj će se pad povećavati te će do 2053. s prvom mirovinom prosječnom zaposleniku u punoj starosnoj penziji standard pasti na 40 posto onoga što je zarađivao dok je još radio.

Pokazala je to vrlo opsežna i detaljna analiza Europske komisije (EK) objavljena u publikaciji Izvješće o primjerenosti mirovina 2015: primjerenost sadašnjeg i budućeg prihoda u starijoj dobi u EU. Radi se o preciznom prikazu mirovinskih sustava i mirovina za svih 28 država EU te komparativnom prikazu.

Najnovija analiza, koja se detaljno bavi upravo adekvatnošću iznosa mirovina za razne grupe primatelja i mogućnošću da njome podmire životne troškove, pokazala je upravo to: pravila igre u Hrvatskoj morat će se mijenjati. Osnovna svrha svakog mirovinskog sustava, piše u prvoj rečenici Izvješća EK, upravo je osiguravanje prihoda u starijoj dobi koji omogućava pristojan životni standard i štiti starije osobe od siromaštva.

U većini država EU, njih 17, udio mirovine u plaći će u sljedećih 40 godina padati. Međutim, bitna je razlika koja će se u standardu umirovljenika, ako pravila mirovinskog sustava ostanu kakva jesu, dogoditi u Nizozemskoj ili Hrvatskoj. Naime, zahvaljujući razrađenom sustavu s visokim ulaganjima tijekom radnog vijeka, dugom radnom vijeku i kasnom umirovljenju (uopće ne poznaju termin prijevremenog umirovljenja), prva mirovina nizozemskog umirovljenika je 14 posto viša od njegove posljednje plaće! Prognozira se da će se do 2053. godine mirovina spustiti na 91 posto posljednje plaće, a Nizozemci već sada razrađuju strategije kako da to ublaže. Najveća drama pak očekuje Rumunje i Poljake kojima bi, prema prognozama, mirovine trebale pasti sa sadašnjih 73 posto na tek nešto više od 40. Dakle, prognozirana razina u 2053. godini je ista kao i za Hrvatsku, no pad je neusporedivo veći (hrvatska startna pozicija je 55,5 posto), piše Jutarnji list.