Proračunski deficit iznosit će 12,5 milijardi kuna, a proračun se, tvrde u Vladi, "temelji na blagom rastu gospodarstva".
“U idućoj godini očekuje se rast gospodarstva od 0,5 posto, zahvaljujući rastu izvoza i bruto investicija u kapital”, kazao je ministar financija Boris Lalovac obrazlažući prijedlog proračuna. To je, istaknuo je, realno, jer i Europska komisija procjenjuje da će bruto domaći proizvod blago porasti za 0,2 posto.
Državno izborno povjerenstvo će zbog predsjedničkih izbora potrošiti 128 milijuna kuna više, a Ministarstvo branitelja dobiva dodatnih 19 milijuna kuna, kao i Ministarstvo kulture koje dobiva 20 milijuna kuna.
Lalovac kaže da se sljedeće godine očekuje blagi gospodarski oporavak i napokon realni rast od 0,5 posto BDP-a.
Proračunski rashodi planiraju se u ukupnom iznosu od 119 milijardi kuna, a najznačajnija smanjenja prema limitima bilježe ministarstva obrane (142 milijuna kuna), unutarnjih poslova (103 milijuna), gospodarstva (167 milijuna), poljoprivrede (157 milijuna), pomorstva, prometa i infrastrukture (174 milijuna), znanosti, obrazovanja i sporta (214 milijuna), pravosuđa (56 milijuna) i Ministarstvo zdravlja (1 milijarda kuna).
“Što se tiče Ministarstva branitelja, nama je proračun povećan što znači da će Ministarstvo branitelja izvršiti sve aktivnosti i programe, a to je dokaz da ova Vlada čini sve što može”, zahvalio je ministar Matić, na što je premijer Milanović istaknuo kako ovo nije odgovor na aktualne branteljske prosvjede, već da bi “proračun ovako izgledao s prosvjedima i bez njih. To je plan 21!”
Lalovac je istaknuo je da će se Gradu Zagrebu udio u porezu na dohodak povećati sa 72,5 na 76,5 posto, a županijama sa 16 na 16,5 posto kako bi se kompenzirali financijski gubici županija, gradova i općina zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak. Ministar Branko Grčić najavio je da će lokalne jedinice dobiti fond od 180 milijuna kuna koji po principu solidarnosti financira EU projekte lokalnih jedinica.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, komentirajući prijedlog proračuna za 2015., izjavio je da više ne vjeruje u Vladine projekcije te istaknuo da su hrvatski problemi iznadstranačka priča o opstanku naroda i oživljavanju gospodarstva.
“U ove tri godine dokazuje se da uvijek krivo planiraju proračunski deficit. Za ovu godinu su rekli da će biti 12,5 a sada je već oko 18 milijardi kuna i ja naprosto više ne vjerujem u njihove projekcije”, odgovorio je na upit novinara Karamarko, koji je sudjelovao na tradicionalom savjetovanju ekonomista u Opatiji.
Lokanoj samoupravi kompenzira se gubitak prihoda
Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor, država bi od iduće godine županijama, gradovima i općinama kompenzirala gubitak prihoda koji će nastati zbog izmjena poreza na dohodak.
Gradovima i općinama tako bi se povećao udio u raspodjeli poreza na dohodak za 3,5 posto odnosno za oko 400 milijuna kuna, a županijama se taj udio povećava za 0,5 posto odnosno za oko 70 milijuna kuna, objašnjava potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Državno izborno povjerenstvo će potrošiti 128 milijuna kuna više, a Ministarstvo branitelja dobiva dodatnih 19 milijuna kuna, kao i Ministarstvo kulture koje dobiva 20 milijuna kuna.
Podsjetimo, na visinu prihoda i rashoda u prijedlogu državnog proračuna za 2015. značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine. To znači da u prihodima za 2015. godinu više neće biti doprinosa za zdravstvo, participacije i ostalih prihoda.
Bez obzira na blagi rast gospodarstva, Hrvatska ipak ima problema sa siromaštvom
“Danas možemo reći sa punom odgovornošću da kontroliramo javne financije bolje nego ranije. Broj nezaposlenih danas i u odnosu na isti dan prošle godine je znatno manji, radi se o desecima tisuća ljudi što je za Hrvatsku jako puno”, istaknuo je premijer.
Nakon jučerašnje izjave da u Hrvatskoj nitko nije gladan, Milanović je danas priznao da ipak imamo problema sa siromaštvom i nezaposlenosti. “Sa siromaštvom i dalje imamo problema i s njima će se baviti svaka sljedeća vlada narednih 10 godina”, kazao je Milanović.
Povećan iznos pomoći za zapošljavanje mladih na 2.400 kuna
Od početka iduće godine povisit će se novčana pomoć za nezaposlenu osobu koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uključio u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prvenstveno mladih, i iznosit će neto 2.400 kuna
Do povećanja novčane pomoći koja je do sada iznosila 1.600 kuna neto, dolazi zato jer će se, osim iz državnog proračuna, financirati i iz sredstava Europskog socijalnog fonda, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
