Branko Bačić kojeg Vlada predlaže za novog ministra prostornog uređenja i graditeljstva rekao je na nadležnim saborskim odborima da će, bude li izabran, rekonstruirati model obnove i pojednostaviti administrativni proces te smanjiti broj procedura za 40 posto. Dogradonačenica Gline Branka Bakšić Mitić komentirala je imenovanje novog, trećeg ministra od potresa zaduženog za obnovu.
Dogradonačenica Gline kaže da obnova košta više nego da su ruševni objekt uklonili i ponovo sagradili. “I dalje se to radi, naljepnice se mijenjaju, a te elaborate treba maknuti iz zakona, jer na njih trošimo novac i vrijeme, a ništa se ne pomiče s mjesta”, kaže Bakšić Mitić.
Na komentar da je Branko Bačić obećao upravo micanje elaborata i drugih administrativnih prepreka za obnovu, dogradonačelnica Gline kaže da smo to mogli i ranije čuti.
“Mogli smo danas čuti da je 238 milijuna eura utrošeno na obnovu Banije. Volila bi vidjeti koliko je potrešeno na elaborate za recimo rušenje, a koliko je stvarno potrošeno na gradnju kuća. Za šest kuća nije moglo biti potrošeno toliko novca ili na gradnju montažnih i drvenih kuća. Je li se itko od njih pitao koliki je rok trajanja tih montažnih kuća ili kuća od OSB ploča? Ljudi su razočarani”, kaže.
“Pola objekata u vlasništvu države je prazno”
Bačić je rekao i da se u obnovu mora uključiti i APN te da treba više vremena utrošiti na kupnju kuća umjesto izgradnju novih kad god je to moguće.
“Na području grada Gline u vlasništvu APN-a je 428 objekata, što stanova što kuća, koji imaju zelenu i žutu naljepnicu. Pola tih objekata nije dodijeljeno nikome i po 15 godina ljudi čekaju na stambeno zbrinjavanje u Glini. Od rata, a onda i 2000 ih kad je počeo otkup stanova i kuća, neke stoje prazne i propadaju”, kaže dogradonačelnica i dodaje da su nekretnine davane i ljudima koji nikad u Glini nisu boravili.
“Pazite, mi to to znamo jer ovdje živimo. Tisuće praznih stanova, u kojima nitko nikad nije živio i netko dobije darovnicu za stan. Državnom imovinom se dosad nije upravljalo kako je trebalo”, kaže Branka
“425 objekata u vlasništvu države je nakon potresa označeno sa žutom ili zelenom naljepnicom, a pola tih objekata nije nikad dodjeljeno nikome”, ponavlja dogradonačelnica. Dakle, 200 praznih useljivih objekata postoji u Glini. “U dosta njih, od 2000-ih odnosno 2007. ili kasnije, ovisi kad su napravljeni, nitko nikad nije živio. Neki su propali i treba ih srediti da bi bili useljivi”, kaže dogradonačelnica i ističe da je jednostavnija adaptacija takve imovine nego ponovna gradnja.
Kaže kako je i ranije govorila da se APN trebao uključiti u zbrinjavanje građana nakon potresa.
“I ranije sam govorila da se ti prazni stanovi dodjele mladim bračnim parovima. S ovim autoputom lako se dođe do Zagreba na posao”, kaže Bakšić Mitić.
“Mnogi stariji građani neće dočekati obnovu”
Bačić kaže i kako je jedno od rješenja zbrinjavanja gradnja privremenih, drvenih kuća.
“Mandićeva kuća, kako je mi zovemo, je puno prihvatljivija i ugodnija za boravak od kontejnera. Mnogim starijim građanima to će biti i posljednje prebivalište, neće dočekati obnovu. Znači u toj drvenoj kući se može staviti peć na drva, upaliti vatra i ljudi žive normalno kao što su živjeli stoljećima prije potresa. Ne možete se grijati klimom na ovom podneblju”, kaže Bakšić Mitić i dodaje da su i to još prije dvije godine predlagali.
Kaže da su to trebali odmah napraviti, a ne potrošiti 230 milijuna eura za napraviti 6 kuća.
“Stambene zgrade su odlične, ali nam nitko nije dao odgovor koji su kriteriji za dodjelu stanova i stambeno zbrinjavanje”, kaže.
Dodaje da se boji da će se stanovi dodjeljivati podobnima, a ne potrebitima. “Obitelj sa četvero djece čekala je 15 godina stambeno zbrinjavanje”, dala je jedan primjer iz Glline i dodaje da bi voljela da se napravi revizija da se vidi kome su se i kako dodjeljivale kuće.
Kaže da se nada da će se stanove dodijeliti onima kojima su potrebni, ali ističe kako nije optimistična.
“Najvažnije je da se promjeni zakon o obnovi koji je katastrofalan”, kaže i opisuje da je sustav toliko trom da nema čak ni popisa koji ljudi žive kontejnerima.
“Nikome ništa ne vjerujem”
Na pitanje vjeruje li Branku Bačiću, Branka Bakšić Mitić kaže: “Ne znam šta da kažem. Nikom više ništa ne vjerujem. Dvije godine su prošle, a nisu se napravili domovi za ljude. Obnovili su se neki javni objekti, ali što će nam javni objekti, ako se ljudi odsele. Banija je davno zaboravljena od svih. Ne vjerujem da će obnove tako skoro biti. Vjerujem stranim donatorima, koji se i dan danas nešto naprave”, kaže.
Kaže kako na ove probleme ukazuju posljednje dvije godine.
“Ne znam jesu li se oni pravili da nečuju ili sad idu parlamentarni izbori pa moraju nešto napravit”, kaže i ponavlja da je osim zgrada koje se grade, na Baniji obnovljeno samo 6 kuća. “Samo na području Grada Gline imamo 2000 objekata sa crvenom i žutom naljepnicom i podjeljenih 700 kontejnera. Dvije godine su prošle, a mi nismo napravili ništa”, kaže.
Rekla je da očekuje da Branko Bačić dođe u Glinu te da će ga ona odvesti kod ljudi da se sam uvjeri u probleme i da vidi kako ljudi žive i da se upozna sa šikniranjem onih koji su sami obnovili kuće, a država im ne želi priznati troškove.
Kaže da ljudi kojima država ne želi refinancirati troškove za obnovu imaju fotografije da su im objekti stradali u potresu, dokaz da su imali žute naljepnice, koje su zahvaljujući državi preko noći postale zelene kako ne bi dobili povrat novca. “Sve postoji, računi za materijal, ali bez elaborata, bez inženjera, bez ovlaštene građevinske tvrtke ne mogu dobiti svoj novac”, kaže Branka Bakšić Mitić.
Dodaje da smo građevinski sektor izgubili. Podsjetila je da je nakon rata država u 18 mjeseci obnovile kuće. “Jedino nam preostaje da zovemo Kineze da nam obnove Baniju”, kaže.
Dodala je da su neki ljudi dizali kredit za obnovu i da je mnogo ljudi preminulo u kontejnerskom naselju te da su to limene kutije koje nisu podobne za život.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!