Dok je dio oporbenih saborskih klubova u četvrtak bio vrlo kritičan prema novom zakonu o referendumu, držeći da je na tragu sadašnjeg koji onemogućuje referendume, Klub HDZ-a uvjeravao je da će novi zakon poboljšati mogućnost neposrednog sudjelovanja građana.

Novi će zakon omogućiti da se glas građana bolje i jače čuje u demokratskom ozračju, ocijenio je Branko Bačić (HDZ), koji se nije suglasio s oporbenim tvrdnjama da su građanske, odnosno narodne inicijative bespredmetne jer nisu imale epilog u referendumu.

Godine 2009. sakupljen je velik broj potpisa oko Zakona o radu, referendum se, istina, nije održao, ali je Vlada u skladu s referendumskim pitanjem uskladila radno zakonodavstvo, dakle glas građana se praktično realizirao kroz izmjenu zakona, poručio je.

Nino Raspudić (Most) istaknuo je, međutim, da u razvijenim demokracijama zakon o referendumu služi da bi se on održao, a kod nas da bi se onemogućio. Bojim se da je i novi zakon na tom tragu, rekao je Raspudić, nezadovoljan što se ne predviđa mogućnost elektroničkog potpisivanja.

Nema razloga da se ono ne uvede preko sustava e-građani, kazao je i ustvrdio kako je previsok prag od 10 posto potpisa ukupnog broja birača za raspisivanje državnog referenduma. U Švicarskoj, koja ima 7,3 milijuna stanovnika, dovoljno je 50 tisuća potpisa u sto dana, naglasio je.

Iako drži da je novi zakon “načelno” dobar, Dalija Orešković (Centar) upozorila je kako je propustio urediti elektronski način prikupljanja potpisa i elektroničko glasovanje.

Orešković: Ministar nije dorastao izazovima vremena

To je poraz resornog ministra i Vlade, zakoni moraju biti doneseni u skladu s vremenom, u zakonu nema ni ‘d’ od digitalizacije, time je ministar Malenica pokazao da nije dorastao izazovima vremena, kazala je Orešković.

Pohvalila je što je novu ulogu dobilo Državno izborno povjerenstvo, “rijetka instituciju koja se uspjela izgraditi kao neovisna i implementirati dobra informatička rješenja”.

Darko Klasić (HSLS) predložio je pak da se elektroničko glasovanje uvede kao dodatna mogućnost, nikako obaveza, a radi početka digitalnog iskustva u izbornim procesima.

Suverenist Hrvoje Zekanović pozvao je resorno Ministarstvo pravosuđa da požuri proceduru donošenja novog zakona kako bi se po njemu mogao održati referendum o uvođenju eura kojeg organiziraju, a za kojega će se potpisi prikupljati od 24. listopada do 7. studenoga.

Vlada će napraviti sve da se taj referendum ne dogodi, još nemamo sređene biračke popise, morat ćemo skupiti 400 tisuća potpisa, kazao je.

Benčić: Ozbiljne manjkavosti u organiziranju referendumskih aktivnosti

Sandra Benčić (ZLB) istaknula je da hrvatsko zakonodavstvo ima ozbiljnih manjkavosti u organiziranju referendumskih aktivnosti, posebno onih na lokalnoj razini gdje bi građani trebali imati najveći utjecaj.

Ovih 20 posto potpisa birača potrebnih za pokretanje lokalnog referenduma mora se smanjiti na minimalno 10 posto, ocijenila je zastupnica koja traži promjenu još nekih zakonskih odredbi.

Za odredbu da se oduka na referendumu donosi većinom birača izašlih na izbore, ali samo ako je ta većina minimalno trećina upisanih birača, naš prijedlog je 25 posto birača, za referendum o promjeni zakona 35 posto, a za promjenu Ustava 50 posto plus jedna birač, poručila je Benčić.

I iz SDSS-a drže da je previsok prag od 10 posto potrebnih potpisa i te da ga treba spustiti. Postotak podupiratelja referendumskog pitanja ne smije biti manji od trećine ukupno upisanih birača, temeljne ustavne vrijednosti treba zaštiti od referendumskih inicijativa, a o pravima bilo kojih manjina ne može se odlučivati na referendumu, kazala je Anja Šimpraga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram