Gošća Global fokusa bila je Irena Frlan, novinarka i analitičarka Telegrama specijalizirana za vanjsku politiku, Europsku uniju i EU fondove. Za N1 je analizirala energetsku krizu na europskom tržištu, pad talijanske vlade, ali i rat u Ukrajini koji i dalje traje.
Europska komisija je u srijedu predstavila plan “štedi plin za sigurniju zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. Frlan taj plan vidi kao pokušaj Europske komisije da natjera zemlje članice da se pripreme za opciju potpunog prekida opskrbe ruskim plinom.
VEZANA VIJEST
“Komisija kao i inače ima svoje ambiciozne prijedloge koji na papiru djeluju i dobro, kao nešto što bi moglo dovesti do rezultata. Oni argumentiraju da ako se zemlje ne pripreme, taj bi nagli šok mogao skinuti 1,5 posto BDP-a Europske unije, što bi moglo imati goleme posljedice. Problem je što nisu sve zemlje u istoj poziciji i moraju na to pristati sve vlade”, pojasnila je Frlan.
Nema veta, ali…
Ipak, dodaje da je Komisija iskoristila jedan članak temeljnog ugovora s članicama koji omogućava da se odluka u ovakvim situacijama donese kvalificiranom većinom, što znači da nije jednoglasno i ne može se uložiti veto. Točnije, predviđena je većina koju čini 15 država članica koje imaju 65 posto stanovništva.
“Iako se ta odluka može donijeti preglasavanjem dijela članica, poanta nije u tome nego da se osigura europska solidarnost u slučaju krize s opskrbom. No neke vlade koje su napunile svoja skladišta, koje nisu toliko ovisne o ruskim energetima ili se oslanjaju više na obnovljive izvore, pitaju se zašto bi tih 15 posto bilo jednako za sve. U ovoj situaciji kada cijene rastu, vladama je prilično teško objasniti svojim biračima da će morati plaćati nešto skuplje ili će imati manje energije na raspolaganju zato što je neka druga članica u problemu”, dodala je Frlan.
Europa ranjiva na geopolitičke ucjene
Napominje i da se obvezna štednja od 15 posto, prema komisijinom prijedlogu, porpisuje u drugom koraku kada nastupi nestašica. To podrazumijeva, objašnjava Frlan, da se nekoj industriji koja u tom trenutku nije ključna, vitalna za neku državu kaže da se mora isključiti iz mreže.
“Očekujem da će se stvari ipak malo promijeniti u tim raspravama. Komisija inače predlaže europske zakone i propise a onda se u razgovoru s članicama dođe do kompromisa”, kazala je Frlan.
Podsjetila je da je Sjeverni tok 1 proradio danas, ali ne u punom kapacitetu, napomenuvši da je on bio smanjen i prije ovog remonta.
Europa nije naučila lekciju 2009.
“Ovo je pokazalo koliko su europske države ranjive na neke geopolitičke ucjene. Trećina opskrbe dolazi Sjevernim tokom 1”, kazala je Frlan pa podsjetila na slučaj iz siječnja 2009. godine kada se Europa također našla u krizi s plinom, ali nakon toga nije značajnije povećala sigurnost.
VEZANA VIJEST
“U siječnju 2009. je bio prekid opsrbe plinom zbog svađe Rusije i Ukrajine oko novog ugovora. Bilo je doslovno stradavanja ljudi i to je bila jedna od gorih zima. Međutim, izgradnjom Sjevernog toka 1 Europa se nije riješila ovisnosti o Rusiji nego ovisnosti o transportnim zemljama”, rekla je Frlan.
Ističe da činjenica da je Putin pustio daljni protok plina prema Europi ne znači da je stvar finalno riješena i da se neće kriza ponoviti, a pogotovo jer idemo u hladnije mjesece.
“Uz to imamo i vrlo visoku inflaciju. Vidjet ćemo kako će mjere ECB-a djelovati. Cijene energenata će po svemu sudeći i dalje rasti. Sve se više govori o mogućnosti da europsko gospodarstvo uđe u recesiju i da se ova kriza produbi”, dodala je.
Što je Europi potrebno?
“Naravno da bi najidealnije bilo da pređemo na obnovljive izvore energije, ali naravno da to nije moguće niti u godinu dana, niti u više godina. To je dugogodišnji plan koji bi trebao do sredine stoljeća dovesti do toga da Europa bude klimatski neutralan kontinent. Sada se događa to da se gleda kroz prste energentima koji su bili mrski donedavno. U više zemalja produžen je životni vijek fosilnih goriva, elektrana na ugljen. Shvatili su da ih nije moguće ugasiti u rokovima u kojima je bilo planirano. Pokušava se naravno pronaći i alternativne dobavljače”, navela je Frlan.
Izbori u Italiji
Govoreći o padu talijanske vlade, Frlan je istaknula da je Mario Draghi vodio jednu vrstu vlade nacionalnog jedinstva.
“Podržavale su ga gotovo sve političke stranke koje su zastupljene u talijanskom parlamentu. Ideja je u trenutku njegova izbora bila da je Italija prošla teška pandemijska vremena, trebalo je osigurati političku i gospodarsku stabilnost i smatrali su da je prava osoba za to. Nakon ne baš dugog mandata izgubio je podršku tri koalicijske stranke i zaključio je da na taj način ne može vladati”, rekla je Frlan.
Napomenula je i da je Italija velika država s velikim gospodarstvom koje ima ozbiljne probleme s javnim dugom.
“Njega se u europskim metropolama percipiralo kao osobu koja to može dovesti u red. Njegovim odlaskom se tu otvara politička neizvjesnost u Italiji, koja za tu zemlju nije neuobičajena. Sad je pitanje tko će pobijediti na tim izborima. Prema anketama, vode desne stranke”, rekla je Frlan, podsjetivši da na talijanskoj desnici ima i ljudi koji su bili veliki zagovaratelji Vladimira Putina.
“Čini mi se da je veći fokus na to kakav će biti odnos Italije prema mjerama koje EU donosi, a tiču se ovog rata”, smatra Frlan.
Pet mjeseci je prošlo od početka rata u Ukrajini. Frlan smatra da će ovo biti jedan dugački rat.
“Moguće je operativno zatišje tijekom jeseni i zime zbog vremenskih uvjeta. Pitanje je kako će se razvijati situacija u Europskoj uniji. Ovaj rat se pokazao kao jedan ozbiljan test za EU”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare