Damir Brajković, predsjednik Komore financijskih savjetnika Hrvatske, komentirao je događanja oko Agrokora.
Pojasnio je da porezni savjetnici mogu biti sudski vještaci te da postaju prema pravilniku Ministarstva pravosuđa.
“Porezni savjetnici mogu biti sudski vještaci koji se prijavljuju prema zakonu o sudovima. Prema pravilniku Ministarstva pravosuđa, fizičke i pravne osobe se mogu nalaziti na listi sudskih vještaka ako zadovolje uvjete prema pravilniku. No, porezni savjetnici, po Zakonu o porezno savjetništvu, su regulirana profesija i imaju u svojoj djelatnosti vještačenje po nalogu suda ili poreznih tijela u poreznim predmetima”, kaže Brajković i dodaje da mogu biti relevantni pri knjigovodstvenim i financijskim vještačenjima.
Komentirao je i priču o Ismetu Kamalu. Rekao je da ga je iznenadilo to što je Kamal izjavio da nije sudski vještak. Komentirao je i odbijanje vještačenja na županijskom sudu kao nezakonitog dokaza. Kaže da se vjerojatno radi o proceduralnoj poteškoći.
“Ono što je na početku biti utvrđeno je da je vještačenje trebalo biti povjereno ovlaštenoj osobi, koja ima vjerodostojne certifikate. Ako je to bilo propušteno, sav posao je propao iako su ga vjerojatno radili kvalitetni suradnici i uglavnom hrvatski radnici”, kaže Brajković.
“Napravljen je veliki propust”
Rekao je i da je ovo vještačenje po mnogočemu specifično i da je zahtijevalo određenu pripremu.
“Po samoj količini dokumentacije možemo zaključiti da je trebalo raditi knjigovodstveno i revizorsko vještačenje te pridržavati se određenih standarda koji se pri takvom vještačenju primjenjuju. Citat iz ugovora između DORH-a i KMPG-a u kojem piše da takvo vještačenje nije potrebno začuđuje ako je u startu bilo poznato da neće biti obuhvaćeno istim vještačenjem i mislim da je u tom smislu napravljen veliki propust“, kaže Brajković.
“Svakako je vještačenje trebalo obuhvatiti sve te radnje i financijske i porezne koje utvrđuju računovodstvenu ispravnost”, naglašava Brajković.
Rekao je da cijena vještačenja, a s obzirom na količinu dokumentacije koju je trebalo obraditi, i nije velika.
“Međutim, možda je propušteno dati nekakvu mogućnost da bude samo jedan ponuditelj već da se da i drugim ponuditeljima koji su na listi vještaka u RH koji su mogli biti kao zajednica ponuditelja imenovani u takvom procesu”, kaže Brajković.
Kaže da je i vještačenje ovog spisa bilo moguće organizirati u Hrvatskoj. Naglasio je i da su 90 posto trenutnog posla odradile tvrtke iz Hrvatske.
“Ono što je značajno, ne samo da su posao mogli odraditi porezni savjetnici, već i ljudi druge struke, imenovani u redove sudskih vještaka, mogli su odraditi taj posao kvalitetno. Jedino je pitanje da li je taj spis, s obzirom na njegovu opširnost, mogao nekome uz redovne poslove osigurati dovoljno vremena da se kvalitetno tome posveti pa je zato zahtijevalo zajedničko sinergijsko djelovanje više kolega i multidisciplinarno djelovanje više profesija, ali definitivno u Hrvatskoj postoji dovoljno ljudi koji to mogu odraditi”, kaže Brajković.
Na pitanje doživljavaju li financijsku forenziku hrvatske državne institucije dovoljno ozbiljno, Brajković kaže da je djelatnost Poreznih savjetnika specifična. Kaže da državne institucije ne doživljavaju porezne savjetnike kao stručnjake koji stručno i po procesima obavljaju svoj posao, ali da s vremenom vide napredak.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!