Srbija je protjerala hrvatskog diplomata Hrvoja Šnajdera, Hrvatska je uzvratila i proglasila nepoželjnim savjetnika u Veleposlanstvu Srbije u Zagrebu Petra Novakovića. Srpsko ministarstvo vanjskih poslova kasnije istog dana oglasilo se tvrdnjom kako su Hrvatske tvrdnje "netočne" i da protjerani diplomat nije prekršio Bečku konvenciju.
Radio Slobodna Europa podsjeća kako, osim šture napomene Ministarstva vanjskih poslova Srbije da je prvi tajnik u Veleposlanstvu Hrvatske u Beogradu Hrvoje Šnajder prekršio članak 9. Bečke konvencije koja regulira diplomatske odnose, nijedna strana nije iznijela druge detalje. A spomenuti članak navodi kako država u kojoj je akreditiran diplomat može bilo kad i bez obveze obrazlaganja svoje odluke obavijestiti državu koja je akreditirala da je “šef diplomatskog osoblja misije persona non grata ili da bilo koji drugi član osoblja misije nije prihvatljiv.
Nedostatak službenih informacija pojedini su tabloidni mediji nadomjestili neprovjerenim navodima neslužbenih izvora da je Šnajder protjeran zbog špijunaće i vrbovanja za hrvatsku službu.
Hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu nije se oglasilo o ovoj odluci. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske ocijenilo je da odluka službenog Beograda pogoršava odnose dviju država i destabilizira situaciju u regiji.
Ali, daleko od toga da je ovo prvi diplomatski sukob Srbije i Hrvatske.
Godine prosvjednih nota
Diplomatski odnosi Hrvatske i Srbije – koja je u to vrijeme bila dio Savezne Republike Jugoslavije – uspostavljeni su 1996. godine. Otvaranju diplomatskih predstavništva u Zagrebu i Beogradu prethodio je četvorogodišnji agresorski rat na Hrvatsku u kojem su sudjelovali lokalni Srbi uz podršku paravojnih jedinica iz Srbije, ali i Jugoslavenske narodne armije.
Ratno naslijeđe, koje uključuje tisuće ubijenih, nestalih i protjeranih, kao i neriješeno pitanje granica, opterećuju diplomatske odnose već gotovo tri desetljeća, piše Radio Slobodna Europa.
Samo u proteklih nekoliko godina dvije zemlje razmijenile su više prosvjednih diplomatskih nota. Diplomatske note predstavljaju redovit oblik komunikacije u diplomaciji, a njima se, između ostalog, druga strana upozorava na neprihvatljivo ili neprijateljsko ponašanje.
U siječnju 2021. MVEP je uputio prosvjednu notu Srbiji nakon što se na Facebooku pojavila snimka na kojoj se vide članovi srpske delegacije tijekom posjeta tvrđavi u Kninu koji govore da je to “srpski” i “okupiran” grad. Delegaciju je predvodio državni tajnik srpskog Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, a video je objavljen na profilu teologa Miloša Stojkovića, povjerenika manastira Hilandar za humanitarni rad koji je bio u posjetu Kninu. “Očekujemo odgovor, adekvatnu reakciju, ispriku i objašnjenje vlasti u Srbiji na događaj koji se zbio u Kninu”, rekao je tada šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman. Stojković je u izjavi za hrvatske medije demantirao da ima ikakve veze s videom koji je objavljen na Facebooku i dodao da ga je netko označio u objavi. Također je rekao da glas koji se čuje na snimci nije njegov.
Tijekom rata u Hrvatskoj, Knin je, podsjetimo, bio sjedište pobunjenog srpskog stanovništva u samoproglašenoj Republici Srpskoj Krajini. To područje je, uz podršku službenog Beograda, bilo pod kontrolom Srba do kolovoza 1995. godine, kada je Hrvatska provela vojno-redarstvenu akciju “Oluja” i oslobodila to područje.
I početkom 2018. godine Hrvatska je uputila prosvjednu notu Srbiji, zbog manipuliranja brojem žrtava ubijenih u ustaškom logoru Jasenovac. Prethodno je srpsko Ministarstvo vanjskih poslova u sjedištu UN-a otvorilo izložbu “Jasenovac – pravo na nezaborav”, a tadašnji srpski ministar Ivica Dači na otvorenju izložbe je rekao da očekuje da se predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković pokloni žrtvama Jasenovca u samom Jasenovcu i da jasno definira i kaže tko su žrtve, kao što odlazi u Jeruzalem. Službeni Zagreb u prosvjednoj noti je, između ostalog, naveo da su izjave šefa srpske diplomacije u UN-u pokazale da “Republika Srbija nastavlja sa zlouporabom i manipuliranjem žrtvama Jasenovca u dnevnopolitičke svrhe”. Uoči i tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, režim u Srbiji koristio je priču o Jasenovcu kako bi potpirivao mržnju prema Hrvatima, a u tu svrhu je višestruko povećan broj srpskih žrtava, čak i do 700.000, što su povjesničari koji se bave ovom temom osporili.
Jasenovac je bio povod za još jednu diplomatsku notu, ovoga puta upućenu iz Srbije nakon odluke hrvatskih vlasti da Aleksandru Vučiću u srpnju 2022. zabrane privatni posjet Jasenovcu. Hrvatske vlasti su odgovorile da Vučićev posjea Jasenovcu nije bio najavljen i da je izostala obvezna procedura koja vrijedi kod posjeta visokih dužnosnika.
U travnju 2016. godine, Ministarstvo vanjskih poslova Srbije uputilo je prosvjednu notu hrvatskom veleposlaniku u Beogradu zbog izjave tadašnjeg šefa diplomacije Hrvatske, Mire Kovača. Kovač je u intervjuu za Jutarnji list ocijenio da bi bila “povijesna perverzija” ako bi Srbija, kao “država iz koje su potekli planovi za ratove 1990-ih”, bila “sudac i policajac za ratne zločine za sve zemlje bivše Jugoslavije”. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije ocijenilo je da bi “suzdržavanje od ovakvih ocjena s hrvatske strane ubuduće pridonijelo unaprjeđenju bilateralnih odnosa i dobrosusjedske suradnje”.
U istoj diplomatskoj noti Srbija je osudila i to što je kontroverzni hrvatski pjevač Marko Perković Thompson održao predavanje na vjerskoj tribini za mlade u katoličkoj školi u Šibeniku.
Srbija je u kolovozu 2016. godine uputila Hrvatskoj i dvije prosvjedne note – zbog ukidanja presude Branimiru Glavašu i podizanja spomenika Miri Barešiću, hrvatskom emigrantu koji je 1971. u Švedskoj ubio tadašnjeg jugoslavenskog ambasadora Vladimira Rolovića.
Hrvatska je u oba slučaja odbila primiti protestne note.
Službeni Zagreb oglasio se prosvjednom notom u kolovozu 2015. godine, nakon što je lider ultranacionalističke Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, pravomoćno osuđen za ratne zločine, zapalio hrvatsku zastavu u Beogradu. Šešelj je zapalio hrvatsku zastavu pred Veleposlanstvom Hrvatske u Beogradu na obljetnicu Oluje. On je s oko 300 pristaša Srpske radikalne stranke došao pred zgradu Veleposlanstva Hrvatske i zapalio hrvatsku zastavu poručivši da “nikad neće priznati ustašku državu”. Vojislav Šešelj je pravomoćno osuđen na kaznu od deset godina zatvora zbog poticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja Hrvata u selu Hrtkovci u Vojvodini 1992. godine.
Jezik i kultura kao predmet spora
Hrvatski MVEP je u srpnju ove godine uputio prosvjednu notu Srbiji zbog “posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom”. Zagreb je reagirao na deklaraciju pod nazivom “Granice srpske književnosti” koja je usvojena na konferenciji na kojoj su sudjelovali predstavnici katedri za srpski jezik i književnost iz Srbije, Crne Gore i bh. entiteta Republike Srpske. Za Hrvatsku je u tom dokumentu problematična konstrukcija “dvostruke pripadnosti” dubrovačke književnosti, zbog čega su reagirali i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Matica hrvatska. Spor o pripadanju dubrovačke književnosti počeo je još u 19. stoljeću i s različitim intenzitetom traje do današnjeg dana.
Hrvatska je diplomatskim putem reagirala i u ožujku 2021. godine, kada je diplomatskom notom izrazila zabrinutost zbog, kako je navela, brojnih slučajeva prijetnji, zastrašivanja i uvreda predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Kako je naveo Zagreb, nakon javne rasprave koja je uslijedila nakon što je u Srbiji pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog govora kao službenog jezika na području Grada Subotice, predstavnici institucija hrvatske nacionalne manjine u tom gradu na krajnjem sjeveru Srbije bili su izloženi “teškim uvredama, prijetnjama i zastrašivanjima na društvenim mrežama”. Na to je reagirao tadašnji šef diplomacije Srbije Nikola Selaković koji je ocijenio da je to “najbesmislenija nota” koju je Srbija do tada primila. Navodeći da državni organi Srbije “štite svačiji integritet” i da se svako “može osjećati sigurno”, Selaković je prosvjednu notu Hrvatske ocijenio kao “provokaciju”.
U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoje nacionalno vijeće u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je ta etnička grupa dio hrvatskog naroda. U svibnju 2021. bunjevački je uveden kao službeni jezik u Subotici.
Brojni sporovi Srbije s drugim zemljama
Osim s Hrvatskom, Srbija je prethodnih godina imala diplomatske sporove i s Crnom Gorom. Tako je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije u studenom 2020. proglasilo veleposlanika Crne Gore u Srbiji Tarzana Miloševića personom non grata.
Beograd je postupio na recipročan način nakon što je crnogorsko ministarstvo proglasilo veleposlanika Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića nepoželjnim i zamolilo ga da napusti zemlju.
Službena Podgorica je navela da se Božović kontinuirano miješao u unutrašnje stvari Crne Gore i da je dobio više usmenih i pisanih upozorenja o neprihvatljivosti njegovog ponašanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare