Glavni državni revizor Ivan Klešić izvijestio je u utorak saborske zastupnike da je ovih dana od DORH-a dobio obavijest, vezano za političke stranke, da su podignuli 23 optužnice protiv osoba i političkih stranaka koje im je njegov Ured u svom izvješću prijavio.

DORH je neovisna institucija i nije dužan obavijestiti Državni ured za reviziju što je učinilo u predmetima koje smo im dostavili, no ovih dana smo dobili od njih spomenutu obavijest, rekao je Klešić koji je Saboru podnio Izvješće o radu Ureda za 2020. godinu.

Nije konkretizirao o kojim se osobama i političkim strankama radi.

Na traženje Branke Juričev Martinčev (HDZ) da kaže što je utvrđeno godišnjom revizijom 44 političke stranke, među kojima je i HDZ „koji se često naziva pogrdnim imenima“, otkrio je neke detalje.

Četiri stranke dobile uvjetna mišljenja

U 2019. HDZ i SDP su ostvarile najznačajnije prihode 59,4 posto ukupnih prihoda i obje su dobile bezuvjetna mišljenja, četiri su stranke dobile uvjetna mišljenja: BUZ, Neovisni za Hrvatsku, Pametno i Živi zid, rekao je Klešić i potvrdio kako je HDZ unatrag sedam godina uvijek dobivao bezuvjetno mišljenje i za financijske izvještaje i za usklađenost poslovanja.

Revizija kontrolira samo ono što je u knjigama, ne i ono što se nosilo u koferima, uzvratio je SDP-ov Željko Pavić.

Ključnim problemom u radu svog Ureda Klešić je označio plaće ovlaštenih revizora. To je težak posao, rudarski rad, a plaće male, to je razlog zašto mladi ljudi ne žele doći, kazao je Dragani Jeckov (SDSS) koja je apstrofirala da je iz Ureda lani otišlo 16 zaposlenika.

Klešić je priznao da je održavanje broja zaposlenika, odnosno zapošljavanje mladih, poseban izazov. Imamo smjenu generacije, koncem prošle godine od 370 sistematiziranih bilo je popunjeno 288 radnih mjesta, naveo je.

Rješenje su plaće

Nije izravno odgovorio na upit Rade Borić (ZLB) je li nekome u interesu da je Ured potkapacitiran, no naveo je da se na nedavno raspisani natječaj za 20 revizora javilo samo njih 17, a pitanje je hoće li svi proći zahtjevan test.

„Rješenje su plaće, nitko neće raditi ovaj posao za plaće koje revizori imaju“, rekao je Klešić, pa na traženje Martine Grman Kizivat (SDP) otkrio da revizori kad polože revizorski ispit, što je pandan pravosudnom, imaju plaću oko sedam tisuća, viši do devet tisuća, pomoćnici 15 tisuća kuna.

U Mađarskoj revizori imaju daleko veće plaće od zaposlenika središnje banke, a guverner ima tri puta veću plaću od mene, rekao je Klešić.

Odgovorio je i Borisu Lalovcu (SDP) kako Ured misli servisirati zahtjeve za revizijom koju traže svi pobjednici lokalnih izbora.

Baš i nemam odgovor kako to realizirati, s obzirom da imamo 576 lokalnih jedinica i oko 240 revizorskih timova, možemo to obaviti, ali samo da radimo to, te dvije revizije koje su zakonska obveza – reviziju političkih stranaka i izvršenja državnog proračuna, kazao je.

Izrazio je zadovoljstvo što se povećao postotak provedenih preporuka i naloga Revizije. Novim zakonom iz 2019. uvedeno je novčano  kažnjavanje onih koji se ogluše na preporuke, podatak o 85,7 posto provedenih pokazuje da stvari idu na bolje, rekao je Klešić i potvrdio opservacije Ivana Kirina da neke probleme, s kojima se Hrvatska nosi, imaju i druge države.

Na razini EU korupcijom nestaje oko 120 milijardi eura

Na razini EU godišnje korupcijom nestaje oko 120 milijardi eura, odgovorio je glavni državni revizor, tumačeći da njegov Ured nema zakonske ovlasti da se neposredno bori s korupcijom.

Najčešće nepravilnosti koje Revizija otkriva kod subjekata su  računovodstveno poslovanje, rashodi, javna nabava, prihodi te planiranje.

Ključnim izazovima koje očekuje, Klešić je označio financijsku održivost zdravstvenog sustava, povlačenje čim više sredstava iz fondova EU, te da na vrijeme povučemo sredstva za obnovu od potresa koja su nam na raspolaganju. Moraju se povući u roku od 18 mjeseci, a malo vremena imamo, upozorio je Klešić.