Zastupnici Mosta 7. srpnja su od glavnog državnog revizora zaprimili molbu za zaštitu neovisnosti Državnog ureda za reviziju, zbog prijedloga zakona kojima se, ističu, državna revizija financijski, funkcionalno i operativno stavlja pod nadzor izvršne vlasti. A N1 je dobio konkretne odgovore u čemu je točno problem.
“Državna revizija nadzire trošenje javnog novca, a ovoj Vladi neskriveni je cilj netransparentno trošenje javnih sredstava i kontrola svih onih koji pokušaju ukazati na nepravilnosti u potrošnji našeg novca. Čovjek se ne može ne zapitati u kakvoj to državi živimo, kada glavni državni revizor mora tražiti zaštitu saborskih zastupnika, kojima je i samima oduzeta ustavom zagarantirana parlamentarna moć, da bi služili kao korektiv aktualne vlasti”, poručili su iz Mosta.
Samo za N1 pristiglo je pojašnjenje Državnog ureda za reviziju o tome čega se pribojavaju, zašto je predloženo zakonsko rješenje opasno i kako se argumentira.
“Važećim zakonodavnim okvirom postignuta je visoka razina neovisnosti na način da je, prema odredbama članka 54. Ustava, Državni ured za reviziju utvrđen kao najviša revizijska institucija Republike Hrvatske, samostalna i neovisna u svom radu, a osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i način rada Ureda, u skladu s Ustavom, uređeni su Zakonom o Državnom uredu za reviziju, dok su nazivi radnih mjesta i plaće ovlaštenih državnih revizora uređeni Zakonom o plaćama ovlaštenih državnih revizora,” navodi se na početku i dodaje:
“Načela neovisnosti državnih revizija ujedno su polazišna načela Međunarodnih standarda vrhovnih revizijskih organizacija. Prema tim načelima, vrhovne revizijske institucije mogu izvršavati svoje zadaće, između ostalog, ako su funkcionalno, organizacijski i financijski neovisne od revidiranog subjekta te zaštićene od vanjskih utjecaja, što je potrebno osigurati ustavom i/ili zakonom i što je u Republici Hrvatskoj do sada bilo osigurano.”
Takošer, neovisnost vrhovnih revizijskih institucija jedan je od postulata Europske unije te je bio i jedan od uvjeta koji je Hrvatska trebala ispuniti za ulazak u nju.
“Zakonom o plaćama ovlaštenih državnih revizora, u vrijeme pregovora, dokazana je financijska neovisnost Državnog ureda za reviziju, odnosno, da Ured nije pod utjecajem izvršne vlasti u sustavu određivanja plaća”, kazali su za N1 iz Državnog ureda za reviziju i pojasnili što je problematično:
“Ukidanjem Zakona o plaćama ovlaštenih državnih revizora i pojedinih odredbi Zakona o Državnom uredu za reviziju te uključivanjem zaposlenika Državnog ureda za reviziju u Prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama i Zakona o državnim službenicima ozbiljno je ugrožena postignuta neovisnost Ureda jer bi, prema predloženim odredbama zakona, ustrojstvo Ureda, vrste i položaje državnih revizora, kompetencije, unapređenje, nagrađivanje, ocjenjivanje i vrednovanje rada državnih revizora ovisili o Uredbi koju donosi Vlada, odnosno, izvršna vlast.”
Drugim riječima, Državni ured za reviziju, a time neizravno i državni revizori, neće biti neovisni od revidiranih subjekata jer je Ured nadležan za obavljanje revizije svih tijela izvršne vlasti.
“Time nastaje rizik da državni revizori budu suzdržani, odnosno, da ne budu objektivni, nepristrani, neovisni i neutralni u izvješćivanju o činjenicama koje utvrde revizijom. Iz navedenog proizlazi da predložene odredbe zakona nisu u skladu s Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija i rezolucijom UN-a, načelima Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija i dobrom praksom u razvijenim zemljama te bismo se njihovim stupanjem na snagu svrstali u red zemalja kojima je narušen status neovisnosti, a što je posebice prisutno u manje razvijenim zemljama”, ističu iz Ureda.
Kompetencije državnih revizora specifične su i uređene Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija.
“Ističemo da se unutarnje ustrojstvo i radna mjesta Ureda bitno razlikuju, i trebaju razlikovati, od unutarnjeg ustrojstva i radnih mjesta u tijelima državne uprave i drugim državnim službama. Državni ured za reviziju ustrojen je kao jedinstvena institucija koja ima Središnji ured u Zagrebu i 20 područnih ureda u županijskim središtima, koji djeluju na čitavom teritoriju Republike Hrvatske.”
Obratili su se i vladajućima u više navrata, ali njihovi komentari nisu uvaženi.
“Dobili smo odgovor da predlagatelj zakona ne prihvaća komentare Ureda, odnosno da nema opravdanog razloga da se zaposlenici Državnog uredu za reviziju i plaće zaposlenih u Državnom uredu za reviziju izuzmu od primjene odredbi predloženih zakona”, zaključuju iz Državnog ureda za reviziju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare