Gdje je najviše, a gdje najmanje bankomata po Hrvatskoj?

U HNB-u kažu da je 15. srpnja ove godine u Hrvatskoj bilo 5.135 aktivnih bankomata. Na isti dan prošle godine bilo ih je 4.970 ili 165 manje. Ističu da broj oscilira tijekom godine, ponajviše tijekom ljetnih mjeseci kada se zbog velikog broja turista povećava broj aktivnih bankomata jer se dio njih postavljaju samo sezonski.

"Ta je praksa posebno izražena kod neovisnih pružatelja bankomatskih usluga, koji upravljaju samostalnim mrežama bankomata koje su izvan vlasništva banaka. Oni često postavljaju privremene bankomate na lokacijama s visokim prometom turista (...) gdje su potrebe za gotovim novcem značajno veće tijekom ljeta, a po završetku sezone velik broj tih bankomata se demontira", objašnjavaju u HNB-u.

Potvrđuje to i HNB-ov podatak s konca ožujka ove godine, kada je ukupno bilo 3.999 bankomata, što je čak 1.136 manje nego u srpnju usred turističke sezone.

Manje koristili, ali više novca podizali

Što se tiče gotovinskog prometa na bankomatima i kovaničarima (samposlužnim uređajima za polog kovanica kojih je tek tridesetak u cijeloj Hrvatskoj, nap.a.) u prvih šest mjeseci ove godine na njima je obavljeno 56,2 milijuna transakcija. Većina tih transakcija, 52 milijuna, bile su isplate, dok je uplata bilo 4,2 milijuna. Ukupna vrijednost transakcija obavljenih na bankomatima u prvih šest mjeseci bila je 11,5 milijardi eura.

U istom razdoblju prošle godine obavljeno je 57,8 milijuna transakcija ili 1,6 milijuna više nego ove godine. No, iako je lani obavljeno više transakcija, njihova ukupna vrijednost bila je 10,4 milijarde eura, odnosno 1,1 milijardu eura manje nego u prvih šest mjeseci ove godine.

U cijeloj prošloj godini na bankomatima u Hrvatskoj obavljeno je 118,3 milijuna isplata i uplata ukupne vrijednosti 22,6 milijardi eura.

Puno više novca 'vrti' se na šalterima

Iz podataka HNB-a vidi se da je u prvom polugodištu ove godine na šalterima banaka, FINA-e i Hrvatske pošte obavljeno 26,1 milijun šalterskih transakcija naspram 28,1 milijuna iz prošle godine. No i ondje je, usprkos ovogodišnjem manjem broju transakcija, njihova ukupna vrijednost bila veća nego u istom razdoblju prošle godine - 12,36 milijardi eura naspram 12,16 milijardi.

U cijeloj prošloj godini na šalterima banaka, FINA-e i Hrvatske pošte obavljeno je nešto vise od 56 milijuna transakcija, a njihova vrijednost bila je 56,9 milijardi eura. To je čak 34 milijarde eura više nego na bankomatima. No za razliku od bankomata na kojima je uvjerljivo više isplata, u gotovinskom prometu na šalterima značajno je veći broj uplata i njihovog ukupnog iznosa (primjerice, zbog plaćanja režijskih računa) pa otud tolika razlika.

Gdje je najviše, a gdje najmanje bankomata

Što se tiče broja bankomata po županijama, zadnji ažurirani podaci HNB-a datiraju s kraja ožujka ove godine. Tada ih je bilo 3.999, a to je podatak uoči turističke sezone i postavljanja mnogih privremenih bankomata za potrebe velikog broja turista.

Prema tim podacima, najviše bankomata je na području Grada Zagreba - 745. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 570 bankomata, Primorsko-goranska županija s 364 i Istarska županija s 355 bankomata. Najmanje ih je u Virovitičko-podravskoj i Požeško slavonskoj županiji, u obje po 42.

BROJ BANKOMATA PO ŽUPANIJAMA

Grad Zagreb 745

Splitsko-dalmatinska 570

Primorsko-goranska 364

Istarska 355

Zadarska 262

Dubrovačko-neretvanska 230

Zagrebačka 200

Osječko-baranjska 196

Šibensko-kninska 143

Varaždinska 128

Sisačko-moslavačka 97

Vukovarsko-srijemska 97

Karlovačka 93

Međimurska 83

Brodsko-posavska 81

Krapinsko-zagorska 80

Bjelovarsko-bilogorska 69

Koprivničko-križevačka 61

Ličko-senjska 61

Požeško-slavonska 42

Virovitičko-podravska 42