Zagrepčani dobro pamte nevrijeme iz srpnja prošle godine, superćelijsku oluju koja se silovito sručila na Zagreb, a potom i na središnje i istočne dijelove Hrvatske.
Tada su u nevremenu u Zagrebu poginule dvije osobe, a nastala je ogromna materijalna šteta. Dva dana kasnije još jedna oluja, nešto slabija od prethodne, pogodila je Zagreb.
Potom su gradske službe evidentirale oštećenja na imovini građana te utvrdile kriterije, uvjete i način dodjele novčane pomoći za sanaciju. Ukupno je zaprimljeno 6.500 prijava šteta. Na teren su izašli mobilni timovi, snimili oštećenja i u zapisnike unijeli opise šteta.
Nije proglašena prirodna nepogoda
Utvrđeno je da nisu ispunjeni kriteriji za proglašenje prirodne nepogode na području Grada, ali je Gradska skupština 5. listopada donijela Odluku o novčanoj pomoći za sanaciju oštećenja nastalih na imovini uslijed nevremena na području Grada Zagreba 19. i 21. srpnja 2023. koja će biti isplaćena prijaviteljima štete na imovini.
Javni poziv za dostavu dokumentacije, kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta za dodjelu novčane pomoći za sanaciju oštećenja na imovini, trajao je od 20. listopada do 21. studenog prošle godine, a ukupno je pristiglo 3.015 zahtjeva za novčanu pomoć, rekli su na naš upit u Službi za informiranje i medije Grada Zagreba.
Oko 2.600 zahtjeva bit će odobreno
“Od 3.015 zaprimljenih zahtjeva za novčanom pomoći do danas je odobreno 2.034 zahtjeva za koju se isplaćuje ukupan iznos novčane pomoći od 2.135.800,07 eura. Trenutačno je u pripremi sljedeći Popis odobrenih novčanih pomoći – treći po redu – na kojem će se nalaziti obrađene prijave koje zadovoljavaju navedene kriterije Javnog poziva. Procjena je da će od 3.015 zahtjeva, njih 2.600 biti odobreno”, kažu u Gradu Zagrebu.
Odlukom je, napominju, propisano da novčana pomoć iznosi maksimalno 70 posto od iznosa oštećenja imovine, a najviše sveukupno 15.000 eura za obiteljsku kuću, stan i pomoćnu zgradu te najviše 5.000 eura za osobno vozilo. Ukupan maksimalni iznos novčane pomoći koji može biti odobren jednoj fizičkoj osobi je 20.000 eura. U ovogodišnjem gradskom proračunu osigurano je 2,5 milijuna eura za isplatu novčanih pomoći građanima za sanaciju oštećenja. Od zasad odobrenih 2.034 zahtjeva za novčanom pomoći, potpisano je 1.500 ugovora, kažu nam u Gradu.
“Došla je gospođa, nešto mjerila, snimala…”
“Ugovori se potpisuju kontinuirano u dogovoru sa strankama kada se definira termin potpisa. Plaćanje se vrši 30 dana od potpisa ugovora, a isplate novčanih pomoći počele su krajem veljače”, ističu.
Među onima koji su ostvarili pravo na spomenutu novčanu pomoć su i supružnici kojima je u nevremenu stradalo dvorište obiteljske kuće u zapadnom dijelu Zagreba. No, nisu zadovoljni dodijeljenim iznosom jer će, kažu, sanacija nastale štete biti višestruko skuplja.
“Muž je dobio odštetu za uništeno dvorište – 370 eura! A da ga opet dovedemo u red trebat će minimalno 10.000 eura”, kaže naša sugovornica.
“Dvorište nam je potpuno izrovano”
“Nevrijeme nam je potpuno izrovalo dvorište. Ne znam ni kako da objasnim to što se dogodilo. Valjda je bilo previše vode koja se zavukla i ispod betona i odozdo. Uglavnom, koma živa je i sad. Ostalo je užasno puno mulja i kojekakvog smeća koje smo sami čistili i rješavali jer nikakvu gradsku niti drugu službu ne možeš dobiti da to odveze. Dosta nakon toga, kad smo već sve počistili, odvezli i oprali, došla je jedna gospođa iz Grada da pregleda dvorište. Nešto je mjerila laserom, crtala, slikala, snimala… i otišla. I onda mjesecima ništa sve dok nedavno mužu nije stigao mail iz Grada da dođe potpisati ugovor”, ispričala je naša sugovornica požalivši se na dodijeljeni iznos s kojim neće ni približno moći sanirati nastalu štetu.
Grad: Nije odšteta, nego novčana pomoć
Naši sugovornici vjerojatno nisu jedini nezadovoljni iznosom pomoći za sanaciju štete držeći da je nedostatan. Nadležne službe u Gradu stoga smo upitali imaju li pravo na žalbu oni koji smatraju da im dodijeljeni iznos neće biti dovoljan za iole ozbiljniju sanaciju štete.
“U ovom slučaju ne radi se o nadoknadi štete već o novčanoj pomoći koja je utvrđena na temelju procjene štete nastale od olujnog nevremena. Odobrena sredstva nije potrebno pravdati kao namjensko utrošene jer se radi o novčanoj pomoći. Napominjemo i da su za štete nastale od olujnog nevremena koje se procjenjuju na iznose veće od 1.600 eura angažirani vanjski neovisni stručnjaci koji su utvrđivali iznose štete na temelju kojih se utvrđivao iznos novčane pomoći.
Drugim riječima, supružnici s kojima smo razgovarali morat će, ako žele vratiti dvoriše obiteljske kuće u prijašnje stanje sami potegnuti i posegnuti u novčanik, a dobivenih 370 eura pomoći bit će im dovoljno možda za dvije lopate, dva para gumenih čizama (dok obave radove) i dvije vreće cementa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!