Demograf Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar u Studio uživo N1 televizije analizirao je Vladin prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama koji još uvijek izaziva brojne reakcije
Ustavni sud u veljači ove godine donio je odluku kojom ukida Zakon o izbornim jedinicama, odnosno da isti prestaje vrijedi 1. listopada. Još krajem prošle godine prijedlog novih izbornih jedinica, s postojećim modelom od njih 10 te da se u svakoj bira 14 zastupnika, napravio je demograf Pokos, a kasnije je bilo puno priče je li to od njega naručio HDZ. Pokos je takve optužbe više puta odbacio, a na kraju je Vlada predstavila nešto drugačiji model.
“Već sam u veljači rekao da nitko od mene nije ništa naručio, pogotovo ne HDZ. Moj je prijedlog objavljen početkom studenog u jednim novinama i jedini iz HDZ-a koji me kontaktirao je osječko-baranjski župan Ivan Anušić. Poslao mi je mail da bi on u mom prijedlogu grad Našice i još dvije općine iz pete izborne jedinice prebacio u četvrtu i da napravim novi izračun. Ja sam mu nakon dan-dva odgovorio mailom da smatram da ne možemo komunicirati na ovaj način jer nitko od mene nije naručio izradu prijedloga ili modela izbornih jedinica pa to možemo rješavati na drugim razinama. To je bila jedina moja komunikacija s nekim iz HDZ-a. Iz Vlade ili Ministarstva pravosuđa i uprave me nikad nitko kontaktirao”, rekao je Pokos dodajući da nije znao da je Anušić u radnoj skupini za izradu novog zakona jer to nije bilo nigdje javno objavljeno.
Objasnio je po kojem izračunu je napravio prijedlog te rekao da to nije “nikakav moj model kao što su neki govorili, model je postojavio više od 20 godina, 10 puta 14”.
“Ono što sam ja izračunao i prikazao je da svaka izborna jedinica od tih 10 ima podjednak broj punoljetnih stanovnika po popisu stanovništva iz 2021. godine. Pretpostavka je koliko bi bilo punoljetnih jer sam ja i one i koji su imali 15 godina u vrijeme popisa svrstao da će biti punoljetni iduće godine kada će biti izbori. Ali nisu uračunati umrli jer nismo znali koliko će od popisa do izbora ljudi umrijeti. Po mom popisu je 1,7 posto najviše odstupanje između najbrojnije i najmalobrojnije izborne jedinice”, kazao je Pokos.
Kao bazu je koristio popis stanovništva, a Vlada je koristila registar birača. “Svi znamo da, kad se govori o registru birača, da je on neažuriran, da imamo više birača nego punoljetnih stanovnika. Osam dana prije održavanja posljednjih lokalnih izbora u svibnju 2021. u popisu birača bilo upisano 3.660.165 osoba. Nasuprot tome, popisom stanovništva 2021. utvrđeno je 3.204.957 stanovnika starih 18 godina i više, a taj podatak odnosi se na dan 31. kolovoza 2021. Manje je od četiri mjeseca odmaka, a broj birača bio je veći od broja punoljetnih stanovnika za 455.208 osoba, odnosno čak 14,2 posto”, objašnjava Pokos.
Ministar Ivan Malenica je prije dva tjedna izašao s novim brojem birača, no ni tu stvari, smatra Pokos, baš ne štimaju.
“Broj birača manji je za samo 13.529, za 0,4 posto, a podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u posljednje dvije godine (između svibnja 2021. i travnja 2023.) umrlo oko 117 tisuća punoljetnih stanovnika, a istodobno je punoljetnima postalo oko 80 tisuća osoba te se time samo zbog prirodne promjene broj birača morao smanjiti za oko 37 tisuća u odnosu na svibanj 2021. U registru ih je 13 tisuća manje. Gdje je onda 24.000? Nestalo”, naglašava Pokos.
Zašto Vlada ne želi model baziran na popisu stanovništva?
“Nama peta izborna jedinica znatno odskače jer tamo je više od 20 posto više birača nego stanovnika, u nekim općinama je čak 40 više birača nego stanovnika. U tim područjima su najviše stope iseljavanja od ulaska u Europsku uniju. Ovo su većinom stanovnici koji su iselili, a zbog određenih beneficija nisu odjavili prebivališta premda su to po zakonu dužni”, rekao je Pokos.
Ukupna razlika na rizini državi danas je još veća.
“Ako ćemo ići po broju birača koji je danas već gotovo 500 tisuća veći od broja stanovnika, može se postaviti pitanje legitimiteta izbora. Jer 500.000 je oko 15 posto. Kako to riješiti? Najjednostavnije je ići po broju stanovnika, ali ja mislim da Vlada neće odustati od svog prijedloga, a onda je sve dalje na Ustavnom sudu”, rekao je Pokos, dodajući da je, osim u dijelovima pete izborne jedinice, kritično i u južnoj Lici i sjevernoj Dalmaciji.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da bi po Vladinom modelu, da se gleda broj stanovnika, 9 od 10 izbornih jedinica bilo u dopuštenom odstupanju.
“Onda bi jedino peta izborna jedinica odstupala, tamo bi bilo 7,8 posto manje punoljetnih od prosječne izborne jedinice. S druge strane najveći broj punoljetnih bio bi u šestoj, 4,5 posto više punoljetnih u odnosu na prosječnu izbornu jedinicu. To znači da je onda razlika između te dvije jedinice 13,3 posto. To bi bilo odstupanje po broju stanovnika. U mojem prijedlogu je to 1,7 posto”, rekao je Pokos.
Zašto Vlada ne želi prihvatiti argument da se model bazira na popisu stanovništva, Pokos kaže da ne zna. “Podaci su pouzdaniji i relevantniji, ovo (registar birača) je neažurirano desetljećima i stvarno ne znam.”
Upitan ide li Vladin prijedlog na ruku HDZ-u, Pokos je odgovorio: “I u studenom prošle godine sam rekao da će svatko tko će se baviti time i raditi model na 10 izbornih jedinica, da mu neće biti teško postići. Gerrymandering je tu teško postići. Ono što upada u oči, eventualno gerrymandering, je ta osma izborna jedinica, odnosno zapadni kopneni dio. Crikvenica, Kraljevica i Novi Vinodolski s prekidom koji čini grad Bakar. Imamo diskontinuitet”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare