Koliko su stari automobili na hrvatskim cestama? Imamo podatke

Od toga je najviše osobnih automobila (kategorija M1) starih 10 i više godina - 1.317.092 ili 65,81 posto. Osobnih automobila starih između šest i devet godina je 345.472 ili 17,26 posto. Onih starih između dvije i pet godina je 226.442 ili 11,31 posto, a posve novih osobnih automobila, ne starijih od godinu dana, lani je bilo 112.260 ili 5,61 posto.

Ukupna prosječna starost automobila u Hrvatskoj je 13,37 godina, što je neznatno više od prosjeka Europske unije gdje im je prosječna starost 12,5 godina. Prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj je rasla u proteklih petnaest godina s 9,83 godine do sadašnjih 13,37 godina.

Luksemburžani voze najnovije, Hrvatska u sredini

Suprotno uvriježenim mišljenjima da se ovdje u prosjeku voze najstariji ili barem među najstarijima osobni automobili, Hrvatska je ipak u europskoj sredini.

Prema podacima Eurostata, najveći udio 'najmlađih' osobnih automobila (ne starijih od dvije godine) imao je Luksemburg (20,2 posto), a zatim Njemačka (15 posto) te Švedska (13,7 posto). Najstarija vozila u EU voze Estonci. Estonija je lani imala čak 36,3 posto osobnih automobila starih 20 ili više godina. Odmah iza nje su Rumunjska (36 posto) i Finska (34,2 posto). Stariji vozni park osobnih automobila od Hrvatske u prosjeku imaju još Poljska, Portugal, Litva, Mađarska, Malta, Latvija i Španjolska.

Inače, broj osobnih automobila u gotovo svim zemljama EU-a povećao se u posljednjih pet godina, premašivši ukupan broj od 259 milijuna. Najviše osobnih automobila imaju, dakako, najmnogoljudnije zemlje EU-a: Njemačka 49 milijuna i Italija 41 milijun, koja usto ima najviše osobnih automobila na tisuću stanovnika. Slijede Francuska s 39,5 milijuna osobnih automobila, Španjolska s 26,7 milijuna i Poljska s 22 milijuna.

Brzo raste broj hibridnih vozila

U Hrvatskoj, prema podacima CVH-a, u proteklih pet godina naglo je rastao broj osobnih automobila na alternativne pogone - električni, hibridni te hibridni pogon s vanjskim punjenjem (tzv. plug-in hibridna vozila).

Broj hibridnih vozila 2020. godine bio je 8.080, već sljedeće godine se udvostručio, a lani ih je bilo registrirano 70.608. Slično je i s osobnim automobilima na električni pogon kojih je 2020. godine bilo 1.343, a prošle godine 9.987. Broj hibridnih automobila s vanjskim punjenjem narastao je s 553 2020. godine na 8.146 lani.

Od lani novoregistriranih osobnih automobila, 39.503 bili su 'benzinci', a 13.416 'dizelaši'.

Svaki automobil godišnje pređe 11,9 tisuća kilometara

Prema Eurostatu, Hrvatska je među deset zemalja EU-a čiji većinski vozni park i dalje čine dizel automobili. Uz Hrvatsku to su još Litva. Latvija, Bugarska, Portugal, Irska, Španjolska, Francuska, Austrija i Rumunjska.

Prema CVH-u, svaki osobni automobil u Hrvatskoj lani je prešao 11.924 kilometra ili 32,6 kilometara dnevno. Najviše su, logično, prešli autobusi. Svaki je lani u prosjeku prešao 56.918 kilometara ili 156 kilometara dnevno. Lani su u Hrvatskoj bila registrirano 5.324 autobusa, a prosječna starost bila im je 11,9 godina.