Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač komentirao je u Novom danu s Tihomirom Ladišićem jučerašnji posjet europske trojke, Ursule von der Leyen, Andreja Plenkovića i Marka Ruttea, Sarajevu. Je li Bosna i Hercegovina nakon ovog posjeta korak bliže europskoj integraciji?
Kovač kaže kako je napredak moguć i da on vjeruje da će se bh. dužnosnici potruditi i iskoristiti priliku koja im se pruža. “Nakon toga će se stvari zakoplicirati zbog izbora za EP i sve bi palo na sljedeću godinu. Zato je važno iskoristiti taj trenutak. I Moldavija i Ukrajina su dobile otvaranje pregovora, BiH treba pokazati angažman. Neće se svi prioriteti moći ispuniti do ožujka, ali ako se pokaže dobra volja…”, govori Kovač.
Na spomen Milorada Dodika, Kovač kaže kako je pokazao konstruktivnost okupljajući na razgovor u Laktašima i dogovarajući paket reformi među kojima su i izmjene Izbornog zakona. “Ako se te promjene i dogode, to je dobar korak u pravom smjeru”, kaže bivši ministar.
“Svako ima svoj stav. Ako domaći političari u BiH, koji imaju vlast i mogu utjecati na procese, ako mogu donijeti samostalno rješenje, a vjerujem da mogu, onda uvijek treba zastupati stav da je najbolji put da se emancipiraju i samostalno dolaze do rješenja, bez tutorstva. To bi značilo da bi BiH u budućnosti ostala bez tutora, da bi mogla sama. Ako se dogode te reforme, ja bih to pozdravio s velikim oduševljenjem”, govori.
Dogovor bi se, smatra Kovač, mogao postići bez SDA, ali bilo bi dobro da i ta stranka prihvati dogovor. “Inače, za SDA bi bilo najbolje da malo stanu na loptu, da budu konstruktivni i pokušaju pokazati dobru volju kad je riječ o BiH i europskom putu. Na izbornoj će se utakmici opet miješati karte pa će imati šansu da dođu na vlast. Ali to je stvar SDA, bilo bi dobro za BiH da naprave taj korak i da sve stranke koje razmišljaju o razvoju BiH to prihvate”, kaže bivši ministar.
Plenković i Komšić
Plenković se nije htio susresti s Komšićem, a Kovač kaže kako je Komšić “trouble maker”. “On uopće nije bio planiran na tom sastanku, odredio je dva savjetnika da dođu umjesto njega. Onda je preko noći promijenio plan i ujutro se pojavio u Predsjedništvu, naravno da po logici stvari, to je politika RH, imamo i konsenzus predsjednika i predsjednika Vlade da ne priznaju nelegitimnog člana Predsjedništva, onda naravno da se nije mogao susresti s njim jer bi povrijedio načelo koje vrijedi u vanjskoj politci RH”, objašnjava Kovač.
U Bosni i Hercegovini je ovaj potez izazvao glasne polemike. Kovač kaže kako u Daytonskom sporazumu stoji da se promiče provođenje Ustava i da on predviđa da Hrvati budu legitimno zastupljeni, a on kaže kako Komšić nije legitiman predstavnik. Iako fomrulacija u samom sporazumu nije točno ovakva, Kovač kaže da se kod potpisivanja ugovora nije razmišljalo o izbornom inženjeringu i tome da će se glasovima Bošnjaka namjerno birati predstavnika Hrvata.
Ursula von der Leyen i Mark Rutte sastali su se Komšićem, Kovač kaže kako nije vidio da je Plenkoviću itko prigovorio zbog izbjegavanja susreta s Komšićem te da je Hrvatska bila i inicijator ovog sastanka. Smatra i da bi u BiH trebali biti korektni oko odnosa s Hrvatskom i uloge koju RH igra u putu BiH prema EU-u. “Očito su shvatili u čemu je stvar”, kaže Kovač o izostanku ikakve reakcije von der Leyen i Ruttea na Plenkovićevu odluku da neće na sastanak s Komšićem.
Kovač upozorava da je Federacija kičma današnje BiH i da je nužno da Hrvati i Bošnjaci u FBiH dobro surađuju i da Bošnjaci koji su većinski narod poštuju Hrvate i da shvate koliko je važno da oni imaju legitimnog predstavnika u vlasti.
Važno je ući u proces pregovora, naglašava Kovač.
Što se tiče ruskog utjecaja, bivši ministar kaže kako će hibridnog djelovanja uvijek biti. “Ako BiH uđe u proces pregovora, onda će sudbina države biti vrlo jasna i to je da ide europskim putem”, kaže.
Trump ponovno na čelu SAD-a?
Kovač smatra da će, ako ne bude nikakvih pravosudnih prepreka, Donald Trump zasigurno biti kandidat Republikanske stranke na izborima u SAD-u.
“Ja ne očekujem neke radikalne promjene. On će imati drugačiji tim i bit će puno bolje prirpemljen nego 2017. Promijenio je malo i biračko tijelo, podržavaju ga Hispanoamerikanci, postotak Afroamerikanaca koji ga podržavaju je došao na 20 posto, nikad nije bio tako visok postotak u slučaju jednog kandidata republikanaca. Ne vjerujem u neke radikalne promjene. Vidimo da je Biden nastavio tvrdu politiku prema Kini, reindustrijalizacija koju je Trump pokrenuo, a Biden nastavio… Postoje interesi i strukturni problemi koje jedan predsjednik ne može tek tako riješiti. Mi ne znamo što će Trump napraviti, znamo samo da postoje interesi društva koji nekoga tjeraju na neke poteze. Tako i Trump, ako bude izabran, će morati zadovoljavati te dubinske snage američkog društva”, govori.
Sigurno će, kaže Kovač, Trump ići u pregovore s Putinom ako to bude američki interes.
I ako bude izabran, Trump neće moći radikalno promijeniti Ameriku, zaključuje Kovač, jer mu to dubinske snage američkog društva neće dopustiti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
