Maršavelski o Turudiću: On bi trebao pokazati da postupa neovisno od vladajućih, ali to zasad ne vidimo

"Iz svega što je rečeno, proizlazi da gospodin Ivan Turudić želi da se njegov mandat obilježi novim kadroviranjem i ubrzavanjem postupaka. To on ističe kao pozitivne strane", započeo je Aleksandar Maršavelski, komentirajući današnji izvještaj o radu DORH-a.

Maršavelski je prvo naveo ono što smatra pozitivnim aspektima dosadašnjeg rada Turudića u DORH-u.

"Činjenica o potkapacitiranosti Državnog odvjetništva, pogotovo USKOK-a, je nešto što sam ja ukazivao ranije. Vidi se da tamo nedostaje ljudi, ima puno predmeta, to sve dugo traje."

"Odjednom će jako puno ljudi uči u sustav i treba paziti kakvi će ljudi ući. Isto tako, što se tiče ubrzavanja postupaka, treba paziti da to ne ide nauštrb kvalitete. Jedna stvar koja je bila očekivana u njegovom mandatu, ali se nije dogodila, upravo je taj famozni Lex AP, odnosno članak 307 A kaznenog zakona, koji nije primijenjen onako kako se mislilo i nije se zloupotrijebio."

Međutim, Maršavelski je identificirao i negativne strane dosadašnjeg Turudićevog predsjedanja DORH-om. Posebno je zabrinut oko percepcije javnosti.

"Sada idemo na ove negativne strane. Činjenica je da i dalje u javnosti postoji negativna percepcija gospodina Turudića, vezana uz samo proceduru izbora, koji je problematičan. Vladajući su mu na neki način progledali kroz prste, a sada se postavlja pitanje hoće li on to njima uzvratiti. On bi trebao pokazati da postupa neovisno od vladajućih, ali to zasad ne vidimo", kaže Maršavelski.

"Vidimo postupke koji su prvenstveno fokusirani na opoziciju. Bilo bi idealno među vladajućima nema kriminala, ali činjenica je da tamo gdje je više novca, tamo se više događa i kriminal. To je statistički tako. Ne insinuiram da je to sistemski tako, ali pojavljuje se kod pojedinaca iskušenje", dodaje Maršavelski.

Osvrnuo se i na aferu Mikroskopi kada je, prema njegovom mišljenju, Turudić ispravno pratio hrvatski zakon, ali svejedno donio pogrešnu odluku.

"Još jedan minus je sukob nadležnosti u aferi Mikroskopi između USKOK-a i EPPO-a. Moje mišljenje je, iako je bilo i drugačijih, da je glavni državni odvjetnik postupao u skladu s hrvatskim zakonom. Ali je problem bio u tome što taj zakon nije usklađen s pravom Europske unije. Ali neovisno o tome što je on tu postupio po zakonu, on je tu po mom mišljenju postupio pogrešno zato što se radilo o većoj potencijalnoj šteti za EU nego za hrvatski proračun. EPPO je s pravom uzeo taj predmet u nadležnost."