Na pomolu važan dogovor Milanovića i Plenkovića. "Paradoks je što su obojica bivši diplomati"

No njihov sukob prelio se i na diplomatsku scenu rezultirajući izostankom imenovanja hrvatskih veleposlanika na nekoliko iznimno važnih svjetskih adresa: Londonu, Parizu, Vatikanu i New Yorku u sjedištu Ujedinjenih naroda (UN).

Prema Ustavu Republike Hrvatske, veleposlanike imenuje predsjednik Republike na prijedlog Vlade, a uz prethodno očitovanje nadležnog saborskog odbora za vanjsku politiku. Međutim, posljednje zajednički usuglašeno imenovanje dogodilo se još početkom 2020. godine, prije eskalacije njihovog hirovitog sukoba, imenovanjem Hidajeta Biščevića veleposlanikom u Republici Srbiji. Potom su Andrej Plenković i Zoran Milanović duboko zamrznuli odnos, a time i imenovanja u diplomaciji.

Bez veleposlanika u Londonu, Parizu, Vatikanu...

Od ljeta 2023. godine Hrvatska nema veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon što je dotadašnji, Igor Pokaz, iz privatnih razloga napustio dužnost. Još od siječnja 2021. upražnjeno je i veleposlaničko mjesto u Parizu nakon što je preminuo dotadašnji veleposlanik Filip Vučak. A ni pri Svetoj Stolici i Ujedinjenim narodima te u Litvi Hravtska već godinama nema veleposlanike.

Nagovještaj deeskalacije odnosa između premijera i predsjednika po ovom pitanju dogodio se u veljači, nedugo nakon što je Milanoviću otpočeo drugi predsjednički mandat. Tada je Ivan Šimonović, koji je prethodno na opozvan s dužnosti veleposlanika pri UN-u, pozvan u Vladu na konzultacije oko glasanja Hrvatske o rezoluciji o Ukrajini.

"Vode se konzultacije"

Da je zatopljavanje odnosa Pantovčaka i Banskih dvora uzelo maha potvrđuje i ovotjedna izjava premijera Plenkovića. On je u utorak kazao kako su u tijeku konzultacije oko imenovanja novih veleposlanika te da će po završetku internog postupka u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova uslijediti usuglašavanje s predsjednikom Republike.

"Radi se na tome, na iskazivanju interesa unutar cijelog sustava. Vode se konzultacije i kada se završi taj proces, pristupit će se usuglašavanju kandidata za čelna mjesta u hrvatskoj diplomatskoj mreži", rekao je Plenković u utorak.

Ustav ih obvezuje na suradnju

Vanjskopolitički analitičar, ali i bivši veleposlanik u Ruskoj Federaciji Božo Kovačević smatra da konzultacije koje su u tijeku govore kako je na pomolu izlaz iz višegodišnje krize.

"Napokon je premijer odlučio poštivati Ustav i surađivati s predsjednikom Republike. Ustavnopravni stručnjaci su analizirajući ustavne odredbe i odnose između premijera i predsjednika još davno utvrdili da ih Ustav obvezuje na suradnju, na dogovore i pregovore, što je premijer odbijao tumačeći Ustav na način da predsjednik treba potpisati sve što mu premijer predloži. Cijeli prošli Milanovićev mandat premijer je potrošio pokušavajući ga de facto smijeniti. Ustavnopravni stručnjaci su to detektirali, šira javnost je to detektirala, jedino je Ustavni sud smatrao da ne treba učiniti išta u vezi s tim", kazao je Kovačević.

Iz tog, kako kaže, neustavnog odnosa proisteklo je i to da Hrvatska nema veleposlanike u nekim ključnim zemljama.

"Ignoriranje diplomatske prakse"

Pardoks te situacije jest da Hrvatska nije u lošim odnosima sa zemljama u kojima nema veleposlanike. Dapače, od Francuske je u međuvremenu kupila borbene zrakoplove i učvrstila strateško partnerstvo.

"Bili smo u paradoksalnoj situaciji i zbog toga što su na dvije čelne dužnosti u državi dvojica bivših diplomata koji su pokazali visok stupanj ignoriranja uobičajenih uzusa diplomatske prakse. Pa stoga nemamo veleposlanike u dvjema stalnim članicama Vijeća sigurnosti - Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. A po definiciji to su najvažnije zemlje. Osim toga, u mnogim zemljama su naši veleposlanici sada već na službi pet i više godina, što je krajnje neuobičajeno u demokratskom svijetu i nije u skladu s praksom da mandat veleposlanika bude ograničen i da određeno vrijeme između dva mandata provedu u svojoj zemlji kako se ne bi otuđili od nje", objasnio je Kovačević.

"Nadam se da su dvije osobe koje obnašaju najodgovornije dužnosti u državi sada stavili svoje službene obveze ispred privatnih animoziteta", dodao je.

"Trebali završiti mandat, a nisu ni započeli"

Kraju krize odnosa između premijera i predsjedika, a time i upražnjenih veleposlaničkih mjesta u nekoliko važnih država nadase i bviši veleposlanik u Parizu Mirko Galić.

"Koliko god danas državnici imaju prilike vidjeti se svakoga tjedna u različitim europskim forumima, toliko još uvijek postoji potreba za diplomatima koji ih predstavljaju i obavljaju tekuće, a nekad i strateške poslove između država. Nitko još nije dokazao da su diplomati postali suvišni zato što su državnici danas međusobno bolje povezani. A izostanak imenovanja nekog veleposlanika i dalje biva loše primljeno i može se tumačiti kao nedostatak prave državne vlasti i državničke odgovornosti. U Francuskoj, velikoj državi koja je takoreći izmislila diplomaciju, sigurno nije dobro primljeno da Hrvatska bude predstavljena tek na razini otpravnika poslova", kaže ovaj isksusni diplomat.

To što Hrvatska nema veleposlanike u Vatikanu, Parizu i Londonu Galić smatra nenormalnom situacijom.

"Davor Ivo Stier već je imao akreditive za Vatikan, Miro Kovač je trebao ići u Pariz i već su obojica trebali završavati mandat, a nisu ga ni započeli. Ja se ne mogu načuditi da su se i jedan i drugi hrvatski vlastodržac dali upustiti u takvu neodgovornost. Poštivanje prema nekoj državi očituje se i u tome da u nju pošaljete svoga veleposlanika i da to bude neka jaka ličnost. Dobro je da se izlazi iz tog stanja paralize i nadam se da će to biti novi početak hrvatske diplomacije", rekao nam je Galić.