Ravnateljica doma za nezbrinutu djecu u Zagrebu Jasna Ćurković Kelava je u Točki na tjedan izjavila da je prijavila Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike suce koji usporavaju posvojenja. Tim tragom pokušali smo provjeriti koliko je država savjesna u brizi za dobrobit svojih najmanjih građana koji nemaju nikog drugog da ih zaštititi.
U Hrvatskoj se u prosjeku na posvojenje djeteta čeka tri godine. Dio odgovornosti za tromost sustava, ravnateljica doma u Nazorovoj, prebacuje na rad sudaca koji odugovlače parnice.
“U pravosuđu treba imenovati suce koji otežu postupke i onda treba čekati. Imamo djecu koja bi bila posvojena da se na sudu riješilo sve. Neću ih imenovati javno, ali sam ih prijavila Ministarstvu kako bi surađivali i rješavali probleme”, rekla je ravnateljica u emsiji.
Iz Ministarstva, na čijem je čelu ministar Marin Piletić, bez komentara o prijavi protiv sudaca. No, Europska komisija je jasna. Upozorila je da dugogodišnji procesi u Hrvatskoj potkopavaju učinkovitost antikorupcijskog sustava. Stručnjakinja za socijalnu politiku i konzultantica za socijalne politike Diana Topčić Rosenberg napominje da djeca koja nemaju adekvatnu roditeljsku skrb nemaju nikog osim države da ih zaštiti.
“Zbog toga je izuzetno važno da taj sustav djeluje brzo i da unutar tog sustava ministarstvo koje je zaduženo za donošenje politike tog sustava, ispunjavanje uvjeta da bi ta politika mogla biti primjenjena. Godinama pričamo o istim temama, a pomaci su mali da ne mogu zadovoljiti potrebe”, kazala je Topčić Rosenberg.
Za djecu najgora je opcija godinama živjeti u iščekivanju odluke o njihovoj budućnosti na kojoj oni nemaju utjecaja. Zato udruge za potporu posvojenju traže jasne rokove za suce i socijalne radnike.
“Nemojmo samo razgovarati tko je kriv i tko koga treba tužiti. Kritičian je moment. Situacija u skrbi o djeci evidentno nije dobra, ptice na grani vide što se u sustavu događa. Ovo je situacija u kojoj svi trebamo staviti glave na hrpu”, ističe Dubravka Marušić, izvršna direktorica udruge za potporu posvajanju Adopta.
Tako je privremeno rješenje za brojnu djecu, koja nemaju adekvatnu roditeljsku srb, udomiteljstvo. No volje za time ima sve manje građana, a udruge su godinama upozoravale na taj rizik. Razlozi – sve starije stanovništvo te nedovoljno poticaja za udomljavanje.
“Dijete koje često dođe u udomiteljsku obitelj često je i zanemareno i zdravstveno i njemu treba pomoć sad i odmah, a ne da čeka tri, šest ili devet mjeseci kod logopeda, kod psihologa… Svi moramo imati malo više sluha vezano uz udomljenu djecu. Koliko društvo ulaže u te najranjivije skupine pokazuje koliko to društvo vrijedi”, smatra Marija Igrec, predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece.
U posljednjih 15 godina u Hrvatskoj je posvojeno nešto više od 1300 djece, a gotovo trostruko više njih još čeka. Nešto manje od tisuću je potencijalnih posvojitelja. Za stariju djecu teže je pronaći zainteresirane obitelji pa mnoga djeca koju sustav zarobi nikad ni ne osjete toplinu obiteljskog doma.
“Kritični dio djetinjstva još brže prođe, a mi smo propustili sve moguće vlakove pružiti tom djetetu zaštitu i život dostojan djeteta. Nijedno dijete na ovom stupnju razvijenosti društva ne smije se dozvoliti da čeka tri godine bilo čiju odluku. Govorimo o nečijem životu, ajmo taj život zaštiti – pravodobno”, kaže Marušić.
Jer, cilj borbe nije samo da pravda za djecu bude zadovoljena već da sustav socijalne skrbi bude brz, koristan i učinkovit. U protivnom – gubi se smisao. Jednako tako i briga države za posvojenu djecu ne smije stati njihovim posvojenjem.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare