Vlada kreće u rješavanje 70 godina dugog problema zaštićenih najmoprimaca, a o tome je u Newsnightu s našim Ilijom Radićem razgovarao odvjetnik Vedran Ceranić.
On je najprije pojasnio kako je uopće došlo do ovog problema. “To je jedan relikt, duh prošlosti socijalističkog uređenja, a neki najvažniji trenutak od kojeg je sve krenulo jest otkup stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Te 1992. zakonodavac donosi zakon o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo i određuje da predmetom otkupa mogu biti samo oni stanovi koji su u društvenom vlasništvu.
Dakle, jednoj kategoriji je bio omogućen otkup ako su bili nositelji stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu, a drugoj kategoriji koji su bili nositelji stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu to je isključeno. Tu dolazimo do problema.”
Odvjetnik navodi da se taj problem dalje razvijao, a 1996. Hrvatska mijenja stvarnopravno uređenje i tad se mijenja i zakon o najmu stanova.
“Stanarsko pravo još dotad postoji. Dolazi do prijelaznog rješenja gdje se kaže da se stanarsko pravo na stanovima u privatnom vlasništvu transformira u zaštićeni najam. Zaštićeni najmoprimci rekli su da u tom segmentu postoji diskriminacija, njihov glavni argument je ‘omogućite nama ono što ste omogućili onima koji su otkupili stanove u društvenom vlasništvu'”, pojašnjava Ceranić pa nastavlja:
“Dva su osnovna problema. Argument diskriminacije ne stoji, do Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) su došla barem tri takva slučaja i sud je rekao da nisu bili diskriminirani, nego je njihova pozicija bila u startu drugačija i zbog toga nisu diskriminirani. Danas se inzistira na tome – a to bi im bilo najplauzibilnije rješenje – jest da država otkupi, tj. izvlasti stanove po tržišnoj cijeni i proda im za 10 posto iznosa, a to je nerealno.”
Govoreći o tome koliko takvih slučajeva imamo u Hrvatskoj, Ceranić navodi da se podaci veoma razlikuju.
“Registar stanova mora biti upisan do listopada 2024. da se na jednom mjestu dobije evidencija. Podaci iz 2013. govore o 3200-3300 takvih stanova, a podaci iz 2018. o 2600 stanova. Dakle, možemo govoriti o tom rasponu od 2500 do 3500”, kazao je Ceranić, dodajući da smatra da u najvećem broju slučajeva nije realno očekivati dogovor između zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova.
Odvjetnik naglašava da zaštićeni najmoprimci i vlasnici nisu suprotstavljene skupine. “To je problem koja je zakuhala država, Republika Hrvatska i ona je ta koja to treba riješiti.”
Koliko su iznosile zaštićene najamnine? “Ovisi o različitim koeficijentima, ali iz moje prakse, za stan od 95 kvadrata u strogom centru Zagreba iznosi 51 euro mjesečno.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!