Oporbeni zastupnici u saborskoj raspravi o prijedlogu rebalansa državnog proračuna najavili su u srijedu kako ga neće podržati, jer smatraju da rashodi nisu transparentni, ne predviđaju obnovu potresom pogođenih područja, a ni provedbu reformi.

Sandra Benčić  (Kub zeleno-lijevog bloka) ocijenila je kako je rebalans proračuna Vladina kapitulacija pred obnovom Zagreba i Banovine od potresa. Nije postojala namjera, plan ni organizacija obnove, nisu obnovljene ni javne zgrade za koje nisu bili sporni vlasnički odnosi, a ni novac, upozorila je.

Ne znamo, kaže, hoće li se tražit produljenje roka za korištenje novca iz Fonda solidarnosti ni “koliko ćemo ga morati vratiti, jer ga nećemo moći iskoristiti”.

“Proćerdali smo novac i još ćemo”, građani nisu prioritet ove Vlade, jer obnove nema, ali zato kupujemo borbene avione, ustvrdila je Benčić.

Anka Mrak Taritaš (klub Glas-Centar) podsjetila je kako je to drugi ovogodišnji proračun. Rebalans je pokazao da je pandemija koronavirusa ukazala na sve slabe točke zdravstvenog sustava i da se njime ne upravlja. Od obnove Zagreba i županija pogođenih potresom nema ništa što je sramota premijera i Vlade, poručila je.

Nema obnove, nema ni reformi, a tek će popis stanovništva pokazati kakva je demografska situacija i stoga je potrebno hitno donijeti demografsku strategiju, naglasila je Mrak Taritaš dodavši kako je moguće rješenje zapošljavanje stranih državljana.

Domagoj Hajduković (klub Socijaldemokrata) također je najavio kako neće podržati prijedlog rebalansa proračuna rekavši kako su se prihodi dogodili, a  rashod nisu dobro planirali. Proračunski novac trošio se neplanski i netransparentno, ustvrdio je.

Siniša Hajdaš Dončić (klub SDP-a) najavio je da će glasovati protiv rebalansa proračuna jer smatra da nije kvalitetno upravljano rashodima.

Ministar financija Zdravko Marić iznio je podatak da je ukupan trošak covida samo za državni proračun, u nepune dvije godine prešao „znamenku od 40 milijardi kuna“, no poručio je i da je efekt covida, bez obzira koliko jak, bio jednokratan.

Najveći dio troška odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi, sve što je država preuzimala na svoja leđa, rekao je Marić koji je Saboru predstavio rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna.

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3, 3 milijarde kuna, na 153, 6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173, 3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4, 7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18, 9 milijardi kuna ili 4, 5 posto BDP-a.

Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu sa prvotno planiranih 5, 2 posto na oko devet posto.

Kad gledamo sve sastavnice BDP-a, izuzev investicija i to u segmentu privatnih, na svim kategorijama imamo značajno povećanje, naglasio je ministar i istaknuo da će, što se tiče investicija, u godinama koje slijede, one biti glavni pokretači  ukupnog gospodarskog rasta.

Marić je iznio i procjenu kretanja cijena, odnosno inflacije. Bez obzira na zadnjih par mjeseci i ubrzanu, vidljivu inflaciju, naša procjena za ovu godinu je 2, 4 posto za prosječnu godišnju inflaciju, naveo je, među ostalim, ministar financija Zdravko Marić .