"Nakon što je predsjednika HDZ usporedila s Hitlerom & nakon što redovito u svojoj totalitarnoj maniri dehumanizira i vrijeđa političke neistomišljenike, sada je otišla korak dalje. Prizemnim izmišljotinama povezuje Holokaust sa statusom nacionalnih manjina u Hrvatskoj, a čija je prava vlada HDZ-a promicala i štitila u protekla 2 mandata. Ovakvim prozirnim podmetanjem ona u biti duboko podcjenjuje i same manjine.

Više pročitajte ovdje. 

SDP-ov šef gostuje na N1 televiziji.

Navodi da su se do sada izjasnili Fokus, Možemo i Božo Petrov. “Nastavljamo razgovore, vidjet ćemo kako će završiti”, rekao je Grbin.

Više pročitajte ovdje. 

Profesor Žarko Puhovski razgovarao je u Newsroomu s Ankom Bilić Keserović o sastavljanju buduće Vlade.

“Sad se pokazuje koliko je važno to što je eliminiran iz čitave pripovijesti Zoran Milanović. To su sve ljudi koje on može pokupiti za sebe. Milanović je bio gromobran oko kojeg su se mogli okupljati, ali je otišao dovoljno desno da je prihvatljiv. Žele ga i Penava i Most. Onda imate paradoks da bi i Mostovci i Penava htjeli Milanovića, a ne SDP i htjeli bi HDZ, a ne Plenkovića. Ta logika ne može funkcionirati i zato će se dogoditi nešto neobično”, dodaje.

Puhovski kaže da Most oponaša DP zaoštravanjem svojih zahtjeva, a argument protiv SDSS-a da su bili pomagači HDZ-a ocjenjuje nevjerojatnim i tumači ga kao prikriveni nacionalizam: “Moje pitanje stalno iznova glasi: Je li prihvaćanje takvog nacionalizma realna cijena za smjenjivanje HDZ-a?”

Više info pročitajte ovdje. 

Početkom siječnja saborski zastupnik Marin Miletić hvalio se dobrim odnosima s bračnim parom Raspudić, kao i s ostalim članovima Mosta, Nikolom Grmojom, Božom Petrovom i Zvonimirom Troskotom preko svojeg Facebook profila.

Miletićeva objava je sada postala viralna, a brojni komentari ismijavaju njegov opis ispod slike u kojem je tvrdio da su kao armirani beton i da ih nitko neće slomiti, piše Dnevnik.hr.

“Lome nas mnogi. Lome nas isključive ekstremne skupine s ljevice, kao i oni fejkeri s druge strane. Udaraju nas tajkuni preko svojih medija, skaču nam po glavi – toliki kojima je Hrvatska samo prilika za bogaćenje sebe i uhljebljivanje svojih. A mi jedni uz druge kao – armirani beton.

Lomiti mogu, slomiti nas neće. Vratit ćemo Hrvatsku u ruke naroda”, napisao je Marin Miletić.

Gordan Bosanac iz Možemo komentirao je za Index nemogućnost suradnje Možemo i Mosta.

"Most se ponovno izvlači i sam sebe dovodi na rub provalije da omogući HDZ-u da si sastavi vladu. Mi smo jasno rekli da s njima ne želimo i nećemo biti u vladi, ali ne vidimo zašto ne bismo bili zajedno u parlamentu kao manjinska vlada odnosno većina koja bi provela ključne reforme za Hrvatsku bez HDZ-a. Ta brojka postoji i ne vidim koji im je problem osim što izgleda ponovno idu u susret dovođenju HDZ-a na vlast.

Nikada nismo rekli da ćemo s njima u vladu te da ćemo morati usko surađivati. Ne vidim nikakav problem da budemo u parlamentu i bavimo se temama koje nisu ideološke već su vezane uz smjenu Turudića, izmjenu Lex AP-a i ostalih zakona. Ta tema o rodnoj ideologiji uopće ne bi bio predmet razgovora s njima", kazao je Indexu Bosanac.

Zastupnik Kluba Socijaldemokrata (i dalje nije član stranke), bivši SDP-ovac Rajko Ostojić gostovao je u Newsroomu kod Anke Bilić Keserović gdje je komentirao rezultate parlamentarnih izbora, ali i nadolazeće EU izbore. 

“Složila se ekipa koju poznajem godinama i u koju imam veliko povjerenje. Izdvojio bih Matiju Posavca, gospodina Pausa, gospodina Flegu. Zadovoljstvo mi je i čast biti u toj skupini. Mislim da sam jedini na listi koji nema stranku”, kaže Ostojić i ističe kako mu je glavni interes javno zdravstvo.

Osvrnuo se na rezultat koalicije Rijeke pravde na parlamentarnim izborima. “Rijeke pravde nažalost nisu napravile što su mogle napraviti, iz cijelog niza razloga. Rezultati su katastrofalni. Ako su oni prije četiri godine bili katastrofalni, onda su ovi još gori.”

Ostojić sumnja u formiranje tehničke vlade koja bi izmijenila stvari koje su manje više svi imali u svojim kampanjama zbog toga što smatra da je Peđa Grbin izgubio kredibilitet.

Više pročitajte ovdje. 

U utorak je održan novi krug konzultacija između pregovaračkih timova HDZ-a i Domovinskog pokreta.

Premda je prema neslužbenim informacijama koje je objavio RTL, Domovinski pokret zainteresiran za četiri ministarstva, što su već i komunicirali HDZ-u, iz HDZ-a to demantiraju.

“Plasiraju se netočne informacije o ‘podjeli ministarstava između HDZ-a i DP-a’ i ‘imenima budućih ministara’. Nije se raspravljalo o ministrima i sastavu Vlade tijekom održanih konzultacija”, rekao je HDZ-ov Marko Milić.

Više info pročitajte ovdje.

Predsjednik Primorsko goranskog saveza Darijo Vasilić rekao je u srijedu na konferenciji za novinare da je ta politička stranka nezadovoljna brojem izborenih mandata u Saboru koalicije IDS-PGS-UK, ali da je zadovoljna brojem glasova birača.

Vasilić je rekao da su očekivali da koalicija ostvari tri saborska mandata te da PGS ima svog saborskog zastupnika. Ova koalicija dobila je dva mandata, a u Sabor idu dva kandidata IDS-a, pri čemu je Vasilića, drugog na kandidacijskoj listi, prestigao IDS-ov Loris Peršurić, temeljem preferencijskih glasova birača,

Vasilić je ustvrdio da raste podrška birača regionalnim političkim opcijama, što je dobra podloga za sljedeće lokalne izbore. No, istaknuo je, zbog izbornog zakona i razgraničenja izbornih jedinica, regionalne stranke su u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na velike nacionalne stranke, pa im za osvajanje jednog saborskog mandata treba znatno više glasova, prenosi Hina. 

Nakon mjeseci neslužbene, počela je službena izborna promidžba za europske izbore 9. lipnja, naime, Državno izborno povjerenstvo (DIP) u srijedu poslijepodne na svojoj je mrežnoj stranici objavilo zbirnu listu pravovaljanih lista i time označilo početak službene promidžbe.

Za 12 mjesta u Europskom parlamentu natjecat će se 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne, koliko ih je DIP i zaprimio, a na kojima su imena 300 kandidata.

Za razliku od nedavnih parlamentarnih izbora, gdje zakon za kršenje šutnje nije propisao kaznu, na europskim izborima to se kršenje novčano kažnjava. Fizička osoba, a to su i građani, koja prekrši šutnju mogla bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1327 do 3981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka od 13.272 do 66.361 eura.

Više pročitajte ovdje.