Hrvatska je u cjelini daleko od zadanih ciljeva vezanih uz gospodarenje otpadom, zaključeno je u utorak na sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Prelogu, zagorskom gradu koji je označen kao dobar primjer jer je u pet godina trostruko povećao postotak odvojenog prikupljenog otpada.

Sjednica odbora održana je na temu “Infrastruktura i tehnologija za razvrstavanje otpada u jedinicama lokalne samouprave – primjeri dobre prakse”.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat iznio je podatke o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj u 2020., po kojima je ukupno nastalo 1,7 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno 6,5 posto manje nego 2019., što po stanovniku iznosi 418 kilograma.

“U 2020. bilježi se porast broja jedinica lokalne samouprave u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog otpada i ta se aktivnost provodila u 20 jedinica više nego 2019.”, rekao je Horvat.

Do 2035. reciklirati 65% komunalnog otpada, RH daleko od tog cilja

Potpredsjednik saborskog Odbora Pero Čosić (HDZ) kazao je da se do 2035. godine najmanje 65 posto komunalnog otpada treba preraditi recikliranjem, ali da su Hrvatska i velik dio lokalnih jedinica daleko od tog cilja.

Stoga je pohvalio Grad Prelog kao primjer dobre prakse jer je u pet godina trostruko povećao postotak odvojenog prikupljenog otpada i danas postiže gotovo 70 posto odvojenog prikupljanja. “Smanjena je i količina proizvedenog mješovitog otpada ispod 100 kilograma po stanovniku i time je Prelog postao jedan od lidera održivog gospodarenja otpada u Hrvatskoj”, rekao je Čosić.

Dodao je kako takvi lokalni primjeri dokazuju da su upravo sustav razdvajanja otpada na kućnom pragu i uspostava vlastite lokalne infrastrukture za obradu i oporabu otpada, uz neizostavnu edukaciju stanovništva, ključni element u dostizanju zadanih ciljeva.

S tim se složio gradonačelnik Ljubomir Kolarek i istaknuo da je uspješnost Preloga u gospodarenju otpadom rezultat sustavnog rada i edukacije svih uzrasta stanovnika koja traje više od deset godina.

Na sjednici je rečeno i da je novi Zakon o gospodarenju otpadom postavio nove, ambicioznije ciljeve, posebno u pogledu gospodarenja komunalnim otpadom, a planiranih 1,25 milijardi kuna ulaganja u sustav, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, trebalo bi doprinijeti smanjenju otpada te njegovom ponovnom korištenju i recikliranju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.