Petrinjski arhitekt Davor Salopek u Newsroomu je komentirao sporu obnovu Banovine koja bi nakon posjeta novog ministra graditeljstva i potpredsjednika Vlade Branka Bačića trebala krenuti nekim novim putem.
Hrvatska je nedavno dobila novog ministra graditeljstva zaduženog za obnovu. Nakon Predraga Štromara, Darka Horvata i Ivana Paladine u vruću fotelju sjeo je Branko Bačić da naprave ono što oni nisu uspjeli.
Petrinjski arhitekt Davor Salopek rekao je kako osobno sudjeluje u obnovi. “Jedino što ne mogu reći je da sam u poziciji da nešto mijenjam. Mi smo se morali ponašati po pravilima igre, a pravila igre nisu bila dobro postavljena. Ono što čujem od novog ministra Bačića ulijeva nadu, ali vidjet ćemo hoće li se ono što on govori i ostvariti”, kaže Salopek. Dodaje da novi ministar mora imati pratnju određenih struktura, stručnih i administrativnih, a koje ni do sad nisu funkcionirali kako treba. “Komplicirali su obnovu”, kaže Salopek.
Dodaje da je nekonstruktivna obnova manje više dobro išla. “Konstruktivna obnova nije bila dobro postavljena i profunkcionirala je tek nedavno i to na jedan kompliciran način. Nadam se da će Bačić to promjeniti sa stručnim suradnicima koje će angažirati”, kaže Salopek. Objasnio je da je za konstruktivnu obnovu trebalo proći pet faza kako bi obnovili kuće te podsjetio da je sudjelovao u obnovi Banovine nakon Domovinskog rata te da tada nisu imali toliko kompliciran proces.
Kaže i da su se problemi nagomilali između ostalog jer se obnova dala krupnim firmama. “Pokazalo se da se nema dovoljno raspoloživog građevnog aparata, da su nam premali angažirani potencijali. Ali potencijal postoje i kod malih poduzetnika. Ona prva obnova je rađena s puno malih firmi i u cijelosti je uspjela, a stvari su se brzo dogodile”, kaže Salopek. Naglašava kako bi trebalo angažirati široki krug potencijalnih izvoditelja da se stvari događaju aktivno da ne ovisimo samo o velikim sistemima.
“Šteta što i danas ljudi žive u kontejnerima”
Komentirao je i zamjenske kuće. Rekao je kako na samom početku nije bilo kvalitetnih rješenja, ali naglasio je da to ne bi smio biti razlog zašto toliko malo obnovljenih kuća. “Postojao je trenutak da će doći do natječaja kojeg je trebao organizirati Arhitektonski fakultet iz Zagreba za zamjenske kuće, ali to se nije dogodilo i dobili smo nekoliko loših rješenja”, kaže Saopek i podsjeća kako su projekti za zamjenske kuće popravljeni i prilagođeni Banovini te naglašava kako ne zna zašto je onda sve stalo. “Ali je šteta, što i danas ljudi žive u kontejnerima. Treba nešto poduzeti da se dođe do kvalitetnih rješenja za zamjenske kuće”, kaže Salopek.
“Mi smo Banovinu nakon rata obnavljali u daleko težim uvjetima i stvari smo odrađivali brže i efikasnije”, ističe Salopek.
Na komentar da je tek nakon dvije godine zakašnjenja ministar graditeljstva Ivan Paladina počeo govoriti o samoobnovi, Salopek kaže da vjeruje da će se stvari u tom vidu poboljšati kroz angažman širek kruga izvoditelja radova. “Dakle da dođe do dogovaranja bilo preko državnog sustava bilo izravno sa korisnicama. Očekujem da će se modeli sad odradit da se nešto dogodi”, kaže Salopek.
Komentirao je i iseljavanje mladih, nositelja oporavka Banovine. Kaže da se neke stvari, administrativne naravi, a koje nije teško napraviti, mogu vrlo jednostavno odraditi, poput administrativnih problema ili oporezivanja te da bi one mogle imati pozitivne dugoročne posljedice. “Banovina je u tri navrata doživjela lomove nakon kojih je uslijedilo iseljavanje. Nakon Drugo svjetskog rata, Domovinskog rata i sad nakon potresa”, naglasio je Salopek i dodao i dodao da je čudno da su ljudi uopće ostali i opstali ovdje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!