Sindikati u obrazovanju nezadovoljni ranijim povećanjem plaća u državnom i javnom sektoru tražili su od Vlade ponovno povećanje. No, odbili su prijedlog prvog dodatka Temeljnog kolektivnog ugovora, o čemu su informirali javnost.
Sindikati u obrazovanju su sredinom prosinca organizirali prosvjed zbog nezadovoljstva podignutim plaćama.
Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić tada je istaknuo tri zahtjeva.
Prva dva su se ticala sustava ocjenjivanja i dobivanja otkaza kao posljedice, a treći je bilo brisanje ograničenja od 20 posto za ugovaranje dodataka kroz kolektivne ugovore.
Vlada je kasnije prihvatila prva dva zahtjeva te je sustav ocjenjivanja rada ukinut, no ostali su financijski prijepori.
Premijer Andrej Plenković je obznanio kako je nezadovoljnim sindikatima javnih službi, među kojima su i školski sindikati, ponudio rast osnovice plaće za tri posto od 1. ožujka i još dva posto od 1. listopada.
Sindikati su zatražili rast osnovice po četiri posto s 1. siječnja i 1. travnja, naknadu za topli obrok u visini 50 eura, što nije prihvaćeno, no Vlada je prihvatila uvećanje naknade za noćni rad od 50 posto te isplatu 2,5 osnovice plaće pri odlasku u mirovinu.
Kako bilo, dio sindikata s time nije zadovoljan te razmatra odbijanje dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru kojim se određuju ove izmjene, piše tportal.
O svemu govore Zrinko Turalija iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Željko Stipić iz Školskog sindikata Preporod.
“Rast plaća koji smo ostvarili od 2016. do danas nije neki spektakl”
“Ovo je direktno povezano s odlukama četiri sindikata u obrazovanju koja su odbila potpisati dodataka za Temeljni kolektivni ugovor, čime dodatak nije prihvaćen, ali Vlada je osigurala ostalim sindikatima rast plaća i ostalih plaća. Objasnit ćemo što planiramo po pitanju plaća u obrazovanju, ali i zašto smo odbili potpisati dodatak.”
Premijer ističe da su plaće puno rasle, da je osnovica rasla 40 i nešto posto, da su kroz koeficijente rasle još 30 i nešto posto.
No, sindikati to i dalje odbijaju. Odgovor na pitanje zašto nije teško pronaći na Eurostatu.
“Taj rast plaća koje smo mi ostvarili od 2016. do danas nije neki spektakl. Ostale posttranzicijske zemlje su ostvarivale sličan pa i veći rast. Prije osam godina je osam država imalo manju satnicu u obrazovanju, a 2023. ih je bilo pet. Mi smo u zaostatku što se tiče satnica u obrazovanju u ovih osam godina. Izuzetak je 2024. godina kad smo malo odskočili od prosjeka.
Drugi aspekt je puno bitniji, a to je pozicija koeficijenta u obrazovanju u odnosu na koeficijente u drugim državnim i javnim službama. Postojali su objektivni razlozi koje su naši članovi vidjeli i osjetili na svojoj koži i zato je postojao pritisak da nešto mijenjamo po pitanju koeficijenata. Imali smo prosvjede, peticije, presice, pisali smo i zahtjev vijeću za praćenje plaća. Vlada devet mjeseci nije napravila ništa.
Referirajući se na naše pismo, premijer je rekao da je socijalni dijalog na visokoj razini, ali ne dijelimo to mišljenje. Pozdravljamo njegov napor da spriječi štrajk, pa i da se povremeno zainteresira za pitanja u obrazovanju. No, to nije socijalni dijalog. Sindikati svakodnevno razgovaraju s ministarstvom. No, mi imamo nespremnog i nesposobnog partnera u dijalogu oko granski kolektivnih pregovora. Neki su prosvjedovali da bi ovakvi pregovori, neproduuktivni i neefikasni, počeli.
Kolektivni ugovori reguliraju vrlo bitna materijalna i nematerijalna prava. To su dokumenti koji su potrebni svim poslodavcima, pa i državi da regulira svoje financijske dozvole prema zaposlenima u sustavu. Taj pristup i odugovlačenje u granskim pregovorima je neprihvatljivo. Gledajući cjelokupnu situaciju, koliko nam rastu plaće, kakvi su koeficijenti i kakav je socijalni dijalog, mislim da nije bilo moguće očekivati drugačiju reakciju. Kad se pitanja osnovice i koeficijenata pogledaju, one su povezane i mi smatramo da nismo mogli drugačije’, poručio je Matija Kroflin.
“Prošla je godina bila posebna jer se nezadovoljstvo provlačilo od siječnja do prosinca. Sindikat znanosti je organizirao prosvjed u siječnju i tad se stvorio nukleus suradnje koja je samo rasla. Aktualna vlast ima razloga za brigu, ne samo zato što tri sindikata istupaju zajedno, nego je i pitanje trenda. Nas je bilo manje, pa još više i sad nas ima toliko koliko nas ima. Na korak smo da svi obrazovni sindikati prema Vladi nastupe jednoglasno.
Koeficijenti su uvredljivi
Od početka godine smo naglašavali naše ciljeve i pritom nismo nijednog trenutka vrludali. Naglašavali smo da je ocjenjivanje neprihvatljivo i tražili smo da se maknu iz Zakona o plaćama. Koeficijenti koje su dali su uvredljivi, to nije samo naše mišljenje, već i članova sindikata. Kad je Dodatak I. ponuđen, proveli smo izjašnjavanje naših članova pred Staru godinu. Od 11.500 članova, gotovo 8500 ih je pristupilo izjašnjavanju. Kad vam na takvom odazivu dobijete 84 posto da to ljudi odbijaju, to je poruka vlasti. Nijedan obrazovni sindikat nije htio prihvatiti ovakvu ponudu vlade.
Mi smo dvaput pisali premijeru, prvi put u prosincu, drugi put prije dva-tri dana. Sad smo vrlo brzo dobili njegovu reakciju i očekujemo da ćemo ići dalje od te reakcije. Rado ćemo se odazvati na sve sastanke, ali nama nije prihvatljivo da se o našim zahtjevima raspravlja sredinom ili krajem godine. Ako se ovo ne riješi brzo, jer sindikati su uvijek između čekića i nakovnja, s jedne strane premijer govori o rekordnim plaćama, a s druge strane smo dvije i pol godine bez granskih kolektivnih ugovora, a mi moramo po treći-četvrti puta nešto ‘odmrznuti’ i pisati požurnice za svaki sastanak.
Imamo neki mali razlog zadovoljstvo, jer nam je premijer najavio da je Vlada vrlo ozbiljno shvatila zahtjev za izostavljanjem ocjenjivanja u odgojno-obrazovnom sustavu. Što se tiče koeficijenata nismo se maknuli nigdje tako da će sasvim sigurno doći do daljnjih akcija.
Mi ćemo kroz konferencije za medije, kroz permanentno ukazivanje na nerješavanje naših problema te pripremanje naših članova na terenu za buduće akcije, sigurno ćemo ići u pravcu da se pitanje koeficijenata na dnevnom redu nađe što je moguće prije. Ovi sindikati, kad su u pitanju koeficijenti, ne traže ništa što drugi već nisu dobili. S druge strane, nas pritišću s terena da malo tražimo, a niti to malo ne možemo ostvariti. Kad se nađete u takvoj situaciji, nemate puno izbora.
Jedini način za izbjegavanje sindikalnih akcija je da se vlast sa zahtjevima suoči i da se to riješi. Svi sindikati imaju otvorene pregovore za granske kolektivne ugovore. Ministar rada smatra da su razriješili to pitanje, jer ne postoji mogućnost štrajka zbog osnovice plaće. Ali, mi imamo otvorene pregovore za granske kolektivne ugovore, ako to ne prođe, to će nam biti osnova za organiziranje legalne, zakonske industrijske akcije.
Mi nismo ništa poduzimali bez da nismo pisali premijeru, to ćemo raditi i dalje. Ne može nam nitko reći da nešto radimo iza leđa, tako ćemo i nastaviti. Ali, ako netko misli da će nas moći zavesti svojim slatkorječivim obećanjima, taj se grdno vara”, poručio je Željko Stipić iz Sindikata Preporod.
“Dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru su odbila četiri obrazovna sindikata. Ne bježimo od suradnje sa Sindikatom hrvatskih učitelja i da bismo htjeli, ako usuglasimo temeljna pitanja, otvoreni smo za suradnju”, poručio je Zrinko Turalija.
“Ovo je nastavak aktivnosti koje smo zaključili s Adventskim prosvjedom. Sanja Šprem u tome nije sudjelovala iako smo je sva trojica pozvala da surađujemo na zajedničkim ciljevima, a tu su izmjene dviju uredbi. Vrata su otvorena, ali Sindikat hrvatskim učiteljima mora se jasno izjasniti jesu li za to da se izmijene dvije uredbe na način koji tražimo. To ne ovisi o nama. Tri obrazovna sindikata ne bježe od suradnje sa SHU, ali oni moraju usuglasiti svoje ciljeve”, odgovorio je Turalija na pitanje zašto nema predstavnika četvrtog sindikata na pressici.
“Jedna je priča o dodatku Temeljnog kolektivnog ugovora, gdje sindikati mogu pokrenuti postupak mirenja i druge akcije, ali najvažnije je pitanje oko koeficijenata i to da se obrazovanje izuzme iz sustava ocjenjivanja”, dodao je, a Stipić je nastavio:
“Što se tiče pregovora o dodatku se svode na pregovore o osnovici. Pregovori o osnovici, dok su ovakvi koeficijenti ne mogu biti predmet razgovora, jer se svakim povećanjem podižu razlike kojima se mi protivimo. Neki se sindikati slažu, a neki ne. Nije li paradoksalno da sindikati nezadovoljni koeficijentima podižu osnovicu koja će povećati razliku između javnih službi.
Imamo pregovore za granske kolektivne ugovore u kojima imate desetak materijalnih prava, od kojih se nijedno ne tiče svih radnika, osim jednog koji se tiče svih, a bez kojeg smo ostali izmjenama zakona. To je prosvjetni dodatak. To pripada svim radnicima i ako nas ne shvate ozbiljno s koeficijentima, to će se sigurno pojaviti u pregovorima za granske kolektivne ugovore, a ako drugoj strani to ne bude prihvatljivo, stekli su se uvjeti za zakonito organizirani štrajk”, poručio je Stipić.
“Ima problema. Unatoč tome što predstavnici vlasti predstavljaju to idiličnim tako da nije moguće zamisliti bolje. Tih problema će biti i dalje. Sindikati su poslali upute kako radnici trebaju reagirati u slučaju da se ne osjećaju sposobnima ili dovoljno pripremljenima za obavljanje tih poslova i pri uručivanju tih uputa bilo je različitih situacija. U jednoj školi u Sisku su svi članovi sindikata taj zahtjev kojim se traži od poslodavca da pisanim putem naloži zaposlenicima da to rade. Onda se ravnateljica prijeti da će morati raditi na slobodne dane. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je ravnatelj zaprijetio izvanrednim otkazom ugovora u radu. Stat ćemo iza svakog člana koji postupa prema uputama. S ovim se susrećemo na terenu”, otkrio je Stipić s kojim se problemima susreću pri zaštiti u školama.
“Neki sindikati nisu na istim postavkama kao i mi, to svi znamo, kao i oni koji su komentirali naš legitiman način o prihvaćanju i neprihvaćanju ponuda. Da nije bilo zajedničkih pregovora, ponuda vlade ne bi bila tri posto, nego manje. Neki sindikati su bili spremni prihvatiti, a ova tri sindikata su im osigurala da imaju veću plaća.
U javnom prostoru se stvara fama da Vlada može prekinuti pregovore i da sindikati ne mogu poslije toga napraviti bilo što. Mi možemo bilo što potegnuti. Pregovarali smo o toplom obroku, što je bio zahtjev svih sindikata, avlada to nije htjela prihvatiti. Druga je mogućnost da dio sindikata nešto prihvati, a da onda ostali nemaju pravo na štrajk. To nije točno. Po pravnom shvaćanju je moguće pokrenuti postupak mirenja, a potom i prosvjede. Temeljno pitanje su koeficijenti i sve naše napore ćemo usmjeriti da se pregovori o Uredbi o koeficijentima otvore i da se to uredi tijekom ove godine”, rekao je Matija Kroflin.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!