Veliki broj građana živi u prenapučenim kućanstvima u kojima dvije ili čak tri generacije žive zajedno, što ima značajne društvene implikacije.
Kada je u pitanju stanovanje u Hrvatskoj statistički podaci izgledaju proturječno. S jedne strane “svi” imaju vlastitu nekretninu, manji dio građana živi u unajmljenim stanovima i kućama, iz čega bi se moglo zaključiti da je stambena situacija dobra. S druge strane veliki broj građana živi u prenapučenim kućanstvima u kojima dvije ili čak tri generacije žive zajedno, što ima značajne društvene implikacije.
Prema podacima Eurostata čak 90 posto stanovnika u Hrvatskoj živi u vlastitoj nekretnini, što je značajno veći postotak u odnosu na većinu zemalja zapadne Europe. Općenito se može primijetiti da je vlasništvo nad nekretninama zastupljenije u postkomunističkim zemljama članicama EU-a.
Polovica Nijemaca i Austrijanaca živi u unajmljenim nekretninama
Na primjer, na prvom mjestu po posjedovanju nekretnina je Rumunjska, gdje više od 95 posto stanovnika živi u vlastitim nekretnima, slijede Slovačka i Mađarska, a Hrvatska je na četvrtom mjestu.
U mnogo razvijenim zemljama poput Njemačke, Austrije ili Danske situacija je značajno drugačija te tamo manje od polovice stanovništva živi u vlastitoj nekretnini. Najam nekretnine za stanovanje je prilično učestala pojava. Naravno, postoje povijesni razlozi za takvo stanje.
Na primjer, u Hrvatskoj su početkom 90-ih privatizirani bivši “društveni” stanovi. Stanari koji su do tada imali tzv. stanarsko pravo, dobili su priliku otkupiti stanove u kojima su živjeli uz vrlo povoljne uvjete i tako je veliki broj građana stekao vlasništvo nad nekretninom.
Nekretnina se u Hrvatskoj promatra i kao investicija
Osim toga, kupnja nekretnine doživljava se i kao investicija. Kao imovina koja će se osim za stanovanje moći ostaviti u nasljedstvo budućim generacijama. Također, mnogi građani koji imaju višak novca također ga usmjeravaju u nekretnine, s obzirom na to da baš i nemamo razvijeno tržište kapitala, a niti tradiciju te vrste ulaganja, pa praktički jedino što preostaje – iz perspektive prosječnog građanina – jest uložiti višak novca u stan, kuću ili zemljište. S obzirom na to kakav smo imali rast cijena nekretnina u posljednjih dva, tri desetljeća, to se pokazalo i kao dobra odluka.
No, isto tako, statistika pokazuje da veliki broj građana živi u neadekvatnim uvjetima, odnosno u prenapučenim kućanstvima. Mladi dugo, daleko dulje i učestalije nego u većini drugih zemalja EU-a ostaju u roditeljskom domu ili čak cijeli život provedu u višegeneracijskim kućanstvima.
Gotovo polovica mladih živi u prenapučenim kućanstvima
Eurostat je nedavno objavio podatke prema kojima 26 posto mladih živi u prenapučenom kućanstvu. U obzir je uzeta dobna skupina od 15 do 29 godina. U Hrvatskoj je ta brojka još i veća i iznosi 46 posto. Ako se promatra ukupna populacija, bez obzira na dob, onda ta brojka iznosi oko 35 posto. Znači više od trećine stanovništva živi u prenapučenom kućanstvu.
Više je uzroka uvakvog stanja. Relativno niski prihodi dobrog dijela građana, pogotovo u mlađoj dobi, ne dozvoljavaju podizanje kredita. Mlađa osoba s malom plaćom, pogotovo ako je samac, često nije kreditno sposobna pa ne može ni razmišljati o kupnji nekretnine. U mnogim slučajevima ni najam nije opcija. Cijene najma također su relativno visoke pa ni ta opcija, ako osoba ima niže prihode, ne dolazi u obzir.
Veliki problemi s dugoročnim najmom u turističkim središtima
Problem s dugoročnim najmom posebno je izražen u gradovima i mjestima koji su turistička središta. Velikim broj nekretnina, bilo da se radi o stanovima i kućama, pretvoren je u smještaj za turiste pa je lokalnom stanovništvu vrlo često nemoguće pronaći nekretninu za stanovanje.
Osim nedostupnosti kredita zbog niskih primanja, posljednjih godina dodatni problem predstavlja i snažan rast cijena nekretnina. Nakon globalne krize 2008. godine, kada je došlo do pada tržišta nekretnina, te su cijene nekoliko godina bile relativno prihvatljive, nakon 2015. ponovno kreće uzlet koji traje i danas.
U većim gradskim središtima, kao i na Jadranu, cijene obaraju rekorde pa se čak i za stare stanove, na lokacijama koje se ne percipiraju kao naročito atraktivne, traži i tri tisuće eura za četvorni metar stana. Osim lokalnih kupaca, na tržište nekretnina ulaze i stranci. Pogotovo tom vrijedi za nekretnine na Jadranu, koje se kupcima iz inozemstva još uvijek čine povoljnom kupnjom.
Više od 60 posto mladih živi s roditeljima
Statistika iz 2019. pokazuje da i više od 60 posto mladih u Hrvatskoj, u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima. Osim materijalnih uzroka – premalih prihoda i nedostupnosti kredita – vjerojatno postoje i neki kulturološki razlozi zbog kojih se mladi teže i kasnije odlučuju na osamostaljenje. Naime, vidljivo je da i u nekim drugim zemljama, gdje su prihodi ipak znatno veći, poput Italije, Grčke ili Španjolske, veliki postotak mladih dugo ostaje u roditeljskom domu. To, naravno, može utjecati – i utječe – na odgodu ulaska u brak i na planiranje potomstva.
Država pomaže onima kojima pomoć nije potrebna
Država je, kroz razne programe, pokušala intervenirati, kako bi mlađim ljudima pomogla da dođu do nekretnine i to je – kao i u većini slučajeva – završilo neslavno. Mjere su uglavnom dizajnirane tako da ne ciljaju skupine kojima je pomoć potrebna i zapravo ne rješavaju ništa. Na primjer, APN-ov program subvencioniranja kredita za kupnju nekretnine mogu dobiti samo osobe koje su kreditno sposobne. U pravilu se radi o obrazovanim ljudima s višim primanjima kojima takva pomoć nije ni potrebna.
Ali je zato ta mjera utjecala na tržište tako da je podigla cijene nekretnina pa se oni koji nisu bili te sreće da dobiju državnu pomoć našli u još težem položaju s još manjom vjerojatnošću da će doći do nekretnine. Osim toga, bilo je i zloupotreba pa su se stanovi iz programa poticane stanogradnje mogli pronaći i na platformama za iznajmljivanje apartmana turistima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!