Tamara Šterk iz udruge B.a.B.e. gostovala je u N1 Studiju uživo u kojem je komentirala stanje s jaslicama i vrtićima u Hrvatskoj, kao i nove uvjete za upis istih. Isto tako Šterk je u emisiji N1 televizije predstavila projekt "Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene" koja za cilj ima osnažiti organizacije civilnog društva.
“Postoje neke izdvojene mjere kojima se nastoji utjecati posredno na problem između privatnog i poslovnog, to jest plaćenog i neplaćenog rada. Cijeli sustav vrlo malo brine o jednom sistematičnom rješavanju problema”, rekla je Tamara Šterk iz uduge B.a.B.e. te je dodala: “Trenutno radimo na velikom projektu koji traje 3 godine. Uglavnom se radi o sredstviam dobivenim iz EU socijalnog fonda i zajedno s 8 partnera rade na projektu”.
Šterk objašnjava da je udruga u suradnji s odsjekom za sociologiju na zadarskom sveučilištu napravilla sociološko istraživanje, a naglasak je bio na onima koji imaju malu djecu i potrebama kad se radi o privatnom i poslovnom.
“Podaci su ispali vrlo zanimljivi. Građani kažu da imaju velik problem s vrtićima, to jest s radnim vremenom jaslica i vrtića. Mnoge to sprječava da budu na tržištu rada. S jedne strane govorimo da imamo malo radnika, a puno njih se ne upušta na tržište rada jer nemaju gdje ostaviti djecu. Kažu da u 60 posto slučajeva uskaču bake i djedovi kkao bi roditelji obavili svakodnevne poslove po kući. Podjela poslova unutar kuće je uglavnom na ženama. Iako je podjela i dalje tradicionalna, vidi se neki napredak jer se muškarci u zadnjih par godina ipak više brinu o djeci”, kazala je.
Navodi da mnogi odustaju od zaposlenja što je dugoročno jako loše i to se osobito odnosi na žene.
“Socijalne mjere nisu sustavne i umrežene”
“Pitanje privatnog i poslovnog je pitanje ravnopravnosti spolova. U zakonu u radu postoji članak koji kaže da treba postojati veća osjetljivost prema ljudima koji imaju djecu. Ono što je potrebno je raditi kampanje s poslodavcima gdje je potrebno izvještavati poslodavce o problemu. Svi u Hrvatskoj zagovaramo demografsku politiku i više djece, a kad se to počne događati u stvarnosti i dođe otac koji želi otići na roditeljski dopust 6 mjeseci, kolege ga čudno gledaju. Nije samo pitanje zakonodavstva u smislu regulacije rada nego je u pitanju razbijanje stereotipa i prilagođavanje onome što su stvarne potrebe građana i da stvarno mogu otići s posla jer imaju hitnu situaciju”, rekla je Šterk.
Ona kaže kako socijalne mjere nisu sustavne i umrežene.
“Nacionalni plan razvoja i oporavka ima zgodnu mjeru da škole počnu raditi u jednoj smjeni te da se vrtići rekonstruiraju. Postoji nekoliko inicijativa koje ako se ne događaju paralelno, neće se ništa dogoditi. Ako imate sigurno radno mjesto, veća je vrjerojatnost da ćete imati djecu. Treba zaštiti i rad od kuće”, rekla je pa je dodala: “54 posto ispitanika je reklo da je dobilo pozive poslodavaca nakon radnog vremena, a od 10 posto ispitanih poslodavci su tražili da ostanu duže od radnog vremena. Vjerujem da svi roditelji, radili ili ne, imaju pravo na to da im država ili lokalna samouprava omogući zbrinjavanje djece. Najveći je problem s jasličkom djecom jer je premalo jaslica i vrtića. Što znači ograničenje na godine, čovjek ima potrebu da postoji servis za djecu”, rekla je.
Za kraj zaključuje: “Možda je rješenje da tvrtke češće otvaraju vrtiće i jaslice. Zasad stvarno nema smisla ograničiti dob djece koja ostvaruju prednost”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!