Nekadašnji ministar gospodarstva i generalni direktor INA-e, a sada energetski konzultant, Davor Štern komentirao je u N1 Studiju uživo "čistke" u Nadzornom odboru ove tvrtke i prozivke koje je na račun vladajućih uputio Damir Vanđelić nakon što je smijenjen s mjesta u njemu.
Štern se prisjetio kako je propao pokušaj spajanja INA-e i MOL-a 1998. godine te rekao kako smatra da je u tom trenutku došlo do prevrata u kojemu se INA-u predalo MOL-u i Mađarima dalo da odlučuju o njoj.
On smatra kako se “INA s vremenom rastočila”.
“INA više nije ni sjena onoga što je bila”, kaže i dodaje: “Bojim se da će se INA svesti na trgovačko društvo.”
“One koji su do toga doveli je uvijek postavljala politika. Je li im politika davala naputke da čuvaju hrvatske nacionalne interese, ne znam. Mogu govoriti samo o vremenu kad sam ja bio tamo. Vlada Jadranke Kosor je tada objavila natječaj, bilo mi je to čast i zadovoljstvo jer sam dobio priliku da se vratim u INA-u i saniram štetu. Tad je ministar Popijač došao do mene sa 150 prijava ljudi koji su se prijavili i pitao koji bi bili dobri članovi NO-a. Dao sam prijedlog i tad je u NO izabran Vanđelić kao uspješan gospodarstvenik”, govori Štern.
Tko je Vanđeliću otvorio vrata INA-e?
Na pitanje tko je otvorio vrata INA-e Vanđeliću, Štern kaže kako je Vanđelić u NO INA-e ušao na njegovu preporuku, a Tihomir Orešković, kad je postao premijer, ga je potvrdio u NO-u.
vezane vijesti
Štern kaže i kako je dokument prema kojemu je INA bila organizirana bio nezakonit te da su s mađarskom stranom često pokušavali to promijeniti, ali nisu naišli na interes. Vanđelić je, prema Šternovim riječima, ostao u NO-u INA-e i kad je Štern smijenjen.
“Ne mogu reći da je on bio kooperativan s MOL-om jer mi smo skupa radili. Nas su optuživali i da se nepravno nalazimo jer smo se nalazili s članovima Uprave. Oni su bili ograničavani u radu i uloga im je bila svedena na onu dizača ruku”, govori dodajući da je u cijeloj priči žalosno to što MOL nikad nije prihvaćao razgovor.
Na pitanje slaže li se s Vanđelićevim prozivkama kaže: “Teško mi je o tome govoriti jer ja njega nisam vidio nakon našeg razlaza. Vidjeli smo se samo jednom i nismo razgovarali o INA-i. Ono što bih ja napravio, ako stvari nisu išle kako sam ja htio, i to onaj koji je postavio NO, politika treba reći NO-u koji je njihov stav o dionicama i kompaniji. NO bi morao dobiti direktivu vlasnika”, govori Štern dodajući da su u vrijeme Vlade Jadranke Kosor dobivali naputke, ali da je to prestalo kad je RH ušla u EU. “Svaki ministar koji je kasnije došao je otišao u Budimpeštu na razgovor i nikad se nije znalo o čemu se razgovaralo”, kaže.
“Sad smo u situaciji da su ljudi zamijenjeni, ali pitanje je koliko su oni pokušavali dobiti neke smjernice, naputke u skladu sa smjerom države”, kaže.
Filipović u NO INA-e
Na pitanje o imenovanju Davora Filipovića u NO INA-e, Štern kaže: “On je ekonomski stručan, ne mogu reći da nije. Moj stav, možda sam subjektivan jer sam naftaš, ali čovjek u NO-u odgovora za svoj rad svojom imovinom. On mora biti jako oprezan u tome što radi i štititi interese svih dioničara. Nadzor nije samo čitanje izvještaja i bilanci, zato postoji revizija. Ali što se tiče strategije kompanije, održavanja proizvodnje nafte u zemlji, obnove rafinerija, zadržavanje radnih mjesta, proizvodnje…”
“Onaj koji ga je postavio bi trebao vidjeti hoće li kupiti INA-u ili neće. Nemoguće je vratiti sve na isto mjesto, ali bilo tko u NO INa-e bi trebao imati široko znanje iz ekonomije i specifična znanja iz nafnog bizinisa”, zaključuje Štern.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare