Što kad u trgovini vidite nerealno nisku cijenu proizvoda? Ne radujte se prerano

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kaznila je Tommy novčanom kaznom u iznosu od čak 212.500 eura zbog teške povrede Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Odluku je AZTN-a obrazložio time da je Tommy najprije osmislio program pogodnosti dajući određenoj kategoriji krajnjih potrošača (umirovljenicima) mogućnost korištenja popusta od 10 posto na cjelokupni iznos računa, a onda je formirao i akcijsku maloprodajnu cijenu određenih prehrambenih proizvoda pozivajući krajnje potrošače da unaprijed odobreni popust koriste i na proizvode na akciji.

Čin solidarnosti ili štetna praksa?

Jednostavnije rečeno, trgovački lanac iz Splita kažnjen je jer je umirovljenicima prodavao prehrambene proizvode po nerealno niskim cijenama, odnosno nižima od nabavnih. A strogo zakonski gledano, prodaja robe po cijeni nižoj od one za koju je proizvod nabavljen od dobavljača s porezom na dodanu vrijednost (PDV) predstavlja nepoštenu trgovačku praksu, zakonom zabranjenu.

Plativši masnu kaznu i poručivši da je to bio "čin solidarnosti prema umirovljenicima koji nije prouzročio štetu ni tržištu ni dobavljačima". Tommy je iz ove priče izašao kao 'moralni pobjednik' na čiju stranu je stala javnost.

No AZTN je ipak ustvrdio kako je "prodaja robe ispod nabavne cijene u trgovinama štetna za dobavljače, male trgovce, cijeli prehrambeni lanac, a naposljetku i građane, jer smanjuje izbor i povećava cijene u budućnosti".

Prodaja ispod nabavne cijene

Nakon tog slučaja ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je popuštanje propisa o prodaji ispod nabavne cijene kako bi se trgovcima ona omogućila bez rizika od sankcija, ali nije poznato je li u međuvremenu nešto 'popušteno'.

U AZTN-u su, tumačeći svoju odluku, tvrdili da dodatni popusti i pogodnosti za kupce, kombinirani s već sniženim cijenama, odnosno prodaja ispod nabavne cijene, može biti primjer nepoštene poslovne prakse trgovaca sa svrhom privlačenja kupaca u svoju trgovinu.

Središnji portal za potrošače (SZP) nudi pak dva primjera u kojima kupac može biti žrtva nerealno niskih cijena, za razliku od slučaja s Tommyjem gdje su kupci bili na dobitku.

Trgovac greškom stavio jako nisku cijenu

Pa piše SZP da ako se radi o slučaju u kojem je trgovac greškom stavio nerealno nisku cijenu proizvoda, nižu od nabavne, tada se primjenjuju temeljna načela obveznih odnosa, među kojima i načelo jednake vrijednosti činidaba. Ono glasi: "Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba."

Iako bi se kupci mogli pozvati na to da "stoji ta cijena" na proizvodu, polici u trgovini ili na mrežnim stranicama ako je u pitanju online trgovina, vjerojatno ga ne bi uspjeli dobiti za taj iznos.

Naime, ako je nerealno niska cijena nekog proizvoda greškom istaknuta - primjerice, 1 umjesto 11 eura - u tom slučaju trgovac nije obvezan prodati proizvod po toj cijeni jer bi time potrošač ostvario imovinsku korist ne plaćajući realnu cijenu proizvoda. A bilo bi to suprotno i načelu savjesnosti i poštenja.

"Za sklapanje bilo kojeg ugovora, pa tako i ugovora o kupoprodaji, potrebna je suglasnost volja ugovornih stranaka. Kada ne postoji suglasnost volja ugovornih stranaka, nije sklopljen niti ugovor", stoji u objašnjenju na Središnjem portalu za potrošače.

Svjesno zavaravanje preniskom cijenom

U drugom slučaju, koji SZP navodi za primjer, trgovac svjesno oglašava nižu cijenu proizvoda, a kasnije ne želi potrošaču prodati proizvod po toj cijeni. Tada se to smatra zavaravajućom poslovnom praksom jer sadrži netočne informacije zbog čega je " neistinita, na neki drugi način zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača".

U tom slučaju potrošač bi trebao prijaviti trgovca tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata (DIRH).

"Kod nas je živo kino s cijenama"

No koliko su uopće takvi primjeri česti kod nas?

Na pitanje je li udruzi kojoj je na čelu dosad prijavljen neki takav slučaj, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević odgovara: "Ne!".

"Nama se ljudi javljaju samo zbog visokih cijena, za niske nam se ne javljaju. Ne sjećam se da smo ikada imali takvu pritužbu", kaže Knežević dodajući kako to ne znači da takvih primjera nema.

"Kod nas je inače 'živo kino' s cijenama. A što se tiče slučaja s Tommyjem od ljetos - pa oni imaju pravo sami odrediti svoje cijene", smatra predsjednica HUZP-a.