Samo ove godine izdano je 105.000 radnih dozvola. Sve je više radnika iz zemalja trećeg svijeta poput Nepala, Filipina, Indije. Agencije im obećavaju solidne plaće, smještaj, obrok, prijevoz i rješavanje viza, no mnogi od njih ipak su plaćali stotine eura da bi došli i radili.

Mnogi od njih su ostali na cesti, bez novca i praktički u dužničkom ropstvu. Ono što je zabrinjavajuće jest da hrvatske institucije nad cijelom tom situacijom nemaju gotovo nikakvu kontrolu, piše Dnevnik.hr.

Nakon sezone u Hrvatskoj je ostalo bez posla na tisuće radnika iz tzv. trećih zemalja.

Agencije preko kojih dolaze nerijetko im uzmu novac da bi dobili posao, a kad stignu, plaća i radni uvjeti nisu ni blizu obećanih. Tako praktički upadaju u dužničko ropstvo. Hrvatske institucije nad tom situacijom nemaju kontrole, niti migracijsku politiku, ali do listopada ove godine je izdano već više od 105.000 radnih dozvola.

Dužničko ropstvo

Prema podacima Ministarstva rada postoji oko 440 agencija koje se bave privremenim zapošljavanjem i dovode strane radnike u Hrvatsku, a djelatnost posredovanja pri zapošljavanju obavljaju još 424 fizičke i pravne osobe.

“Recimo da bi došli raditi u Hrvatsku i ako vi obećate nekom da će imati plaću od 1200, 1300 eura, onda će on bez problema dati te novce jer on misli da će u dva, tri mjeseca zaraditi za pokriti te dugove. Međutim, događa se da oni dođu tu i rade za 500 eura, a s tim novcem ne može nikada vratiti taj dug i praktički su prisiljeni raditi za još manje u budućnosti, da bi mogli vratiti taj dug i da bi mogli nekako preživjeti”, otkriva sugovornik Dnevnika.

Iz sindikata kažu da je ovakva praksa potpuno nezakonita.

Prostitucija

Većina radnika tvrdi da su im novac uzele upravo hrvatske agencije. Na upite na desetak email adresa tih agencija, neki su više, neki manje ljubazno odgovorili da oni novac od radnika ne uzimaju.

“Znam iz priča da zbilja ima prostitucije već sad i to za jako sitan novac, jer nekako moraju preživjeti, moraju kupiti rižu, moraju kupiti hranu. I to je najjednostavnije, kako reći, najlakša zarada”, progovara jedan od vlasnika agencije.

Tko zna?

Iz MUP-a kažu da oni “ne vode zbirke podataka o prijavama nepravilnosti iz područja radnih odnosa državljana trećih zemalja”. Pri tom su u 2021. izdali gotovo 82.000 dozvola za boravak i rad, a u 2022. godini do kraja listopada gotovo 106.000.

Što se s tim ljudima zbiva, gdje završe pa čak i posluju li poslodavci, a agencije za privremeno zapošljavanje to jesu, u skladu sa Zakonom o radu, ne znaju ni u Zavodu za zapošljavanje.

Iz Državnog inspektorata na upit novinarke odgovorili su da ne vode preciznu evidenciju od kuda su ljudi kad je u pitanju kršenje zakona, no da su zaprimili veći broj predstavki, vezanih uz kršenje zakona, što se tiče rada stranaca.

U tim slučajevima kažnjeni su i poslodavci i radnici koji su radili na crno. Radi se o 395 državljana trećih zemalja tijekom ove godine, a poslodavci su platili kazne u visini 4,650.000 kuna, piše Dnevnik.hr.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.