Teolog za N1: Oni koji agresivno nameću temu Stepinca, žele stati na put njegovoj kanonizaciji

Objasnio nam je to teolog i sveučilišni predavač Dalibor Milas.

"Službena kanonizacija već blaženog Alojzija Stepinca unutar Katoličke Crkve nikada nije bila isključivo hrvatsko pitanje, iako se u određenim političkim i crkvenim krugovima u Hrvatskoj, nažalost, upravo tako percipira. Riječ je o procesu koji traži duhovnu zrelost, eklezijalnu širinu i, na koncu, osjećaj zajedništva s cijelom Crkvom", rekao nam je pa dodao:

"U posljednjim godinama čini se da je ta tema previše ispolitizirana, i to ne iz pobožnih razloga. Stepinca se u određenim hrvatskim krugovima pretvara u simbol borbe protiv svega što dolazi iz Rima, i to ponajprije zato što je njegova kanonizacija sporna Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskoj političkoj sceni. Drugim riječima, Stepinac se koristi kao sredstvo za unošenje razdora, više nego kao most duhovnog zajedništva."

Odnos s Pavelićem i ustašama

Milas je otvorio i temu koja potencijalno jest korijen odluke da Stepinac još uvijek nije kanoniziran.

"Umjesto da se Stepinca promatra kao svjedoka vjere u turbulentnom povijesnom kontekstu, njegovo ime sve češće postaje lakmus-papir hrvatsko-katoličkog identiteta. I to identiteta koji se definira isključivo opozicijom – prema Srbima, prema komunistima, pa sada i prema Papi. A pravo pitanje koje se rijetko postavlja glasi: bi li Stepinac danas imao ovakav simbolički status da se, umjesto Titu i komunistima, odlučnije i javnije suprotstavio ustašama i Anti Paveliću? Upravo to pokazuje koliko je i sam Stepinac postao talac interpretacija koje s evanđeljem imaju sve manje veze", pojašnjava Milas.

Milas smatra i da se o trojici hrvatskih svetaca premalo govori.

"Zanimljivo je i da Hrvatska, koja već ima tri sveca - Marka Križevčanina, Nikolu Tavelića i Leopolda Mandića - rijetko o njima javno govori. Premalo se koristi njihov duhovni kapital u formiranju suvremenog duhovnog identiteta. Jer, svetost nije nacionalna privilegija. Ona je dar cijeloj Crkvi."

Koraci prema kanonizaciji

Pojasnio je i na koji način treba iz kuta vjernika pristupati Stepincu, kojeg je 3. listopada 1998. papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim.

"On je već beatificiran. Dakle, Crkva ga je već prepoznala kao uzora i svjedoka. Daljnji koraci prema kanonizaciji trebali bi biti vođeni molitvom, strpljenjem i pouzdanjem, a ne nacionalnim patosom, crkvenim inatom ili medijskim pritiscima", kaže Milas.

Na kraju je uputio poruku svima koji "ustrajno i agresivno" nameću ovu temu.

"Ne činite uslugu Stepincu, Crkvi ni hrvatskom narodu već upravo onima koji kanonizaciji žele stati na put. Pretvarajući pitanje svetosti u ideološki instrument, zapravo zagušuju tišinu vjere, koja jedina može rađati svetost."