U TNT rješenju naša Nataša Božić razgovarala je s Nevom Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb, aktivisticom Lanom Bobić i Anitom Matijević iz MUP-a. Tema razgovara bila je suzbijanje femicida i nasilja nad ženama te konkretni prijedlozi koji mogu donijeti pomak u sustavu koji ne ulijeva povjerenje zlostavljanim ženama.
Anita Matijević odgovorila je na pitanje pokazuju li podaci i brojke da Hrvatska ima veliki problem s femicidom i nasiljem nad ženama. Istaknula je da je svako nasilje problem bez obzira o kojoj se količini nasilja radi. “Nemamo trend ukupnog povećanja nasilja u obitelji. Mi smo se u Ministarstvu unutarnjih poslova opredijelili da svako nasilje rješavamo kroz kaznenu, a ne kroz prekršajnu odgovornost. Ako usporedimo neke podatke mi smo prije osam godina na sedam prekršaja imali jedno kazneno djelo, a tu mislim i na nasilje u obitelji, teške tjelesne ozljede i na teške prijetnje. Prema preliminarnim podacima za prošlu godinu došli smo do toga da na jedan prekršaj imamo jedno kazneno djelo što je ogroman iskorak”, objasnila je.
Dodala je da se edukacijom službenika postiglo da se nasilje prepoznaje i adresira na pravi način. Neva Tolle kazala je da ne vidi promjenu o kojoj govori Anita Matijević. Lana Bobić istaknula je da bilo koji oblik rodno uvjetovanog nasilja ne može biti prekršaj. “Čak kada je i kazneno ono nije dovoljno sankcionirano što doprinosi pojavnosti nasilja zato što se šalje poruka da će se nasilje tolerirati. Bilo da se radi o rodno uvjetovanom nasilju ili nekom obliku seksualnog nasilja ako vi dobijete kaznu od zakonom propisanog minimuma zbog neke olakotne okolnosti koja nema smisla onda šaljete poruku društvu da to nije tako strašna stvar. Smatram da je sankcioniranje zadnja linija prevencije, to nije fokus prevencije, ali je važno jer se time šalje poruka”, rekla je.
Bobić je dodala da je bez obzira na broj dvojnih uhićenja važno vidjeti zašto do toga uopće dolazi. “Pitanje prepoznavanja primarnog nasilja je upitno ako vi uhitite i žrtvu i nasilnika. To je pitanje prepoznavanja mehanizma ne samo oblika nasilja. Ne možemo si dozvoliti da prepoznajemo nasilje samo onda kada je žena plava jer će toga biti sve manje s obzirom na vrlo sofisticirane mehanizme prisilne kontrole. Jedna od ključnih stvari je educirati javnopravne djelatnike i uvesti u sustav prepoznavanje prisilne kontrole kao mehanizma”, kazala je.
Tolle je navela koje sve karike u sustavu moraju biti educirane. “Centri za socijalni rad, policija, DORH, cjelokupno pravosuđe.” Bobić se nadovezala i rekla kako je u cijelu priču potrebno uključiti i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. “MUP često provodi edukacije možda i više od svih ostalih institucija, provode se i edukacije drugih javnopravnih djelatnika u sustavu. Međutim što imamo od edukacije koje još nisu dovoljno u sustavu ako ljudi s fakulteta i akademija izlaze bez temeljnog znanja o rodno uvjetovanom nasilju, ako nisu pročitali Istanbulsku konvenciju”, pojasnila je.
“Mi imamo problem nestandardiziranih edukacija i mislim da MUP ima drugi problem, to nije problem koji se direktno veže uz pitanje nasilja nad ženama nego je sasvim drugi set sustavnog problema, a to je manjak kadra. MUP ima ogroman problem s manjkom policijskih službenika, to sve doprinosi snižavanju kriterija i tu imamo veliki problem. Dok se taj problem ne riješi posljedično neće moći biti riješen ni problem edukacije”, istaknula je Bobić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare