U Hrvatskoj nedostaje 230.000 radnika, najveći manjak u sektoru koji ide u štrajk

Božinović je također izvijestio da je do listopada ove godine izdano čak 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, što je skoro stotinu tisuća dozvola više nego prije tri godine.
Tržište rada u Hrvatskoj očito vapi za radnicima. Istodobno, nezaposlenih je nešto više od 87 tisuća i takva niska nezaposlenost nije zabilježena još od početka 1990-ih.

Ukratko, posla ima i posvuda se traže radnici. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu da je u razdoblju od siječnja do listopada nedostajalo 232.157 radnika.

Zdravstvo, obrazovanje, prerađivačka industrija...

Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ondje se traži 37.080 radnika, što je 16 posto u ukupnom broju traženih radnika.

"Navedeno se u prvom redu odnosi na djelatnost bolnica te djelatnost medicinske i stomatološke prakse", rekli su nam u HZZ-u.

Slijedi sektor obrazovanja u kojemu postoji potreba za 32.722 radnika (14,1 posto u ukupnom broju), a od toga čak 75 posto odnosi se na radnike u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Na trećem mjestu po broju traženih radnika je prerađivačka industrija. Tamo se traži više od 29.000 radnika, najviše u proizvodnji prehrambenih proizvoda te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

Prodavači, čistačice, medicinske sestre...

Gledano po zanimanjima, najtraženiji su prodavači, čistačice, medicinske sestre, radnici za pomoć u kući te konobari. Prema razini obrazovanja, najveći udio traženih radnika odnosi se na osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine te školom za KV i VKV radnike.
Na pitanje koja su zanimanja najdeficitarnija, a koja suficitarna, iz HZZ-a odgovaraju da je teško generalizirati jer se potrebe tržišta rada značajno razlikuju od regije do regije.

Ipak kažu kako kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari i laboratorijski tehničari), prerađivačkoj industriji (bravari, tokari...), u djelatnosti popravka motornih vozila (automehatroničari, automehaničari…), u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane (konobari i kuhari) te građevinska zanimanja poput zidara, fasadera, vodoinstalatera ili električara. Od visokoobrazovanih zanimanja nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu i farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

Zdravstvu manjka 37.000 radnika

S druge strane, među nezaposlenim osobama u evidenciji HZZ-a krajem listopada najviše je čistačica, administrativnih službenika, prodavača, radnika na održavanju te ekonomskih službenika. Među nezaposlenima najveći je udio osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih čak 60 posto.

U nastavku donosimo popis deset djelatnosti s najvećim manjkom radnika te popis deset najtraženijih zanimanja.

NAJVEĆI MANJAK RADNIKA

• Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (37.080)


• Obrazovanje (32.772)


• Prerađivačka industrija (29.151)


• Trgovina na veliko i na malo (24.087)


• Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (21.058)


• Građevinarstvo (19.982)


• Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje (15.028)


• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13.776)


• Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8.250)


• Prijevoz i skladištenje (8.158)

NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA

• Prodavač/prodavačica (15.314)


• Čistač/Čistačica (12.007)


• Medicinska sestra/medicinski tehničar (11.574)


• Radnik/radnica za pomoć u kući (8.375)


• Konobar/konobarica (8.324)


• Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (7.105)


• Kuhar/kuharica (5.768)


• Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (4.234)


• Administrativni službenik/službenica (4.208)


• Skladištar/skladištarka (4.050)

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok