Objavljena velika prognoza: Kakva nas zima očekuje?

Trenutno se pojavljuju tri glavna globalna čimbenika koji zajedno stvaraju gotovo savršen scenarij za slabu polarnu vrtložnu struju tijekom zime 2025./2026, javlja Severe Weather Europe.

Na temelju trenutnog stanja tih čimbenika vidjet ćemo kako se očekuje da će se razvijati te kako mogu utjecati na polarnu vrtložnu struju i cjelokupnu zimsku cirkulaciju 2025./2026. Razmotrit ćemo svaki od tih čimbenika i njihov utjecaj na vrijeme, ali prvo ćemo ukratko objasniti zašto je polarna vrtložna struja ključna za ovu zimsku priču.

Zimska polarna vrtložna struja

Da biste razumjeli što je polarna vrtložna struja i što radi, najbolje je vizualizirati je. U osnovi, to je pojam koji opisuje široku zimsku cirkulaciju nad sjevernom (i južnom) polutkom.

Na slici se vidi trodimenzionalna struktura polarne vrtložne struje. Vertikalna os je naglašena radi bolje vizualne prezentacije. Jasno se vidi kako se struktura vrtložne struje proteže prema nižim slojevima atmosfere, povezujući sustave tlaka i uzorke zimskog vremena.

Polarna vrtložna struja se proteže visoko u atmosferu. Najniži sloj zove se troposfera — tu se odvijaju svi vremenski fenomeni. Iznad nje je stratosfera, suhi sloj u kojem se nalazi ozonski sloj.

Zato polarni vrtlog dijelimo na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Oba imaju različitu ulogu i pratimo ih odvojeno — ali također je važno jesu li međusobno dobro povezani.

Gornji stratosferski dio je kružniji i simetričan jer se okreće visoko iznad tla s manje prepreka u strujanju. Donji dio vrtloga je više poremećen zbog utjecaja reljefa (planina) i jakih sustava tlaka.

Važno je pratiti stanje polarne vrtložne struje jer snažno utječe na svakodnevno vrijeme, osobito zimi. Obično je dijelimo u dva režima:

• Snažan/stabilan polarni vrtlog: jaka polarna cirkulacija i mlazna struja. Hladan zrak ostaje na krajnjem sjeveru, što donosi blaže uvjete za veći dio SAD-a.
• Slab polarni vrtlog: poremećen mlazni tok, hladan zrak lakše izlazi iz polarnih krajeva prema nižim geografskim širinama (SAD, Europa).

Ako želite hladniju i snježniju zimu — najsigurniji pokazatelj je slab polarni vrtlog. To obično znači slom stratosferskog vrtloga.

To se često događa kad se tlak ili temperatura u polarnom dijelu stratosfere naglo povisi — događaj poznat kao iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW). Jedan takav događaj dogodio se ovog proljeća.

No nisu svi poremećaji veliki događaji SSW-a — čak i manji poremećaji mogu oslabiti vrtlog i promijeniti vremenske uvjete.

Tri čimbenika

1. ENSO – hladne anomalije / slaba La Niña
2. QBO – stratosferski vjetrovi
3. Gubitak morskog leda
   

Utjecaj površine oceana

ENSO (El Niño Južna oscilacija) mijenja se između toplih i hladnih faza. Hladna faza zove se La Niña, a topla El Niño. Trenutno smo u neutralnom stanju, ali se očekuje slaba La Niña u zimi 2025./2026.

Model NMME prognozira hladne anomalije u tropskom Pacifiku – znak slabe La Niñe. Povijesno, La Niña zime imaju 60–75% vjerojatnosti za pojavu SSW događaja.

Slika prosječnih anomalija tlaka pokazuje da La Niña potiče uzorke koji pogoduju slabijem polarnom vrtlogu, što znači veće šanse za prodore hladnog zraka i snježne oborine u SAD-u i Europi.

Anomalije visokih atmosferskih vjetrova

QBO (kvazibienalna oscilacija) mjeri smjer stratosferskih vjetrova iznad ekvatora — mijenjaju se svakih ~17 mjeseci između istočnih (negativnih) i zapadnih (pozitivnih).

Trenutno je u tijeku negativna QBO faza (istočni vjetrovi), koja će do zime 2025./2026. ojačati. Ta faza olakšava prodor Rossby valova u stratosferu, što remeti i slabi polarni vrtlog.

QBO ima važnu ulogu u povezivanju oceana i atmosfere. Tijekom istočne faze, dolazi do učinkovitijeg prijenosa energije u stratosferu, povećavajući vjerojatnost za kolaps vrtloga.

Niski ledeni pokrivač na polu - morski led

Treći ključni čimbenik je morski led u Arktičkom oceanu. Dvije ključne regije su Barentsovo/Karsko more i Ohotsko more.

• Manje leda u Barentsovom/Karskom moru - slabiji vrtlog
• Manje leda u Ohotskom moru - jači vrtlog
  

Trenutni podaci pokazuju vrlo malo leda u Barentsovom/Karskom moru, ali rekordno visoke vrijednosti u Ohotskom – idealni uvjeti za slabljenje vrtloga.

Osim toga, učinak morskog leda na vrtlog pojačan je tijekom istočne QBO faze. Tada je prijenos energije prema stratosferi još jači, što povećava šanse za SSW.

Kolaps zimske polarne vrtložne struje

Kada se dogodi iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW), stratosferski vjetrovi mijenjaju smjer iz zapadnih u istočne — to je uvjet da govorimo o pravom kolapsu.

Takav događaj se zbio u ožujku ove godine — sustav visokog tlaka preuzeo je polarne regije i podijelio vrtlog na dva dijela.

Nakon SSW događaja, hladni zrak često prodire prema jugu, uzrokujući niže temperature i više snijega u SAD-u i Europi tijekom 0–30 dana nakon kolapsa.

Zaključak

Polarna vrtložna struja ima ogroman utjecaj na zimske vremenske uzorke. Rani signali za zimu 2025./2026. upućuju na:

• Slab ENSO (La Niña)
• QBO
• Nizak morski led u Barentsovu/Karskom moru

Svi ovi čimbenici zajedno povećavaju vjerojatnost slabog polarne vrtložne struje, čime se povećava mogućnost za hladniju i snježniju zimu u SAD-u, Kanadi i Europi.