Kortikosteroidi su, kako im samo ime govori, steroidi ili steroidni hormoni koji se stvaraju u kori nadbubrežne žlijezde.

Farmaceutska industrija danas ih stvara i sintetski te imaju brojne funkcije u rješavanju zdravstvenih problema. Tako postoje prirodni kortikosteroidi koji se sami stvaraju u našem tijelu te oni sintetski ili umjetno stvoreni koje bolesnici dobivaju u različitim oblicima.

Kortikosteroidi mogu biti topički i kao takvi se koriste na koži i u očima, mogu biti inhalacijski pa se koriste za tretiranje nosne sluznice, sinusa, bronhija i pluća, mogu biti u oblicima koji se uzimaju oralno te sistemski za intravenozno korištenje.

Vrste kortikosteroida i oblik će ovisiti o stanju koje se liječi. Postoje kortikosteroidi u spreju, kortikosteroidne kapi, kortikosteroidi u kremama te kortikosteroidne tablete.

No, za što se koriste kortikosteroidi i kako djeluju?

Kako djeluju kortikosteroidi?

Kortikosteroidi prvenstveno imaju ulogu smanjivanja upala te smanjivanja aktivnosti imunološkog sistema. Upala je proces u kojem se aktiviraju bijele krvne stanice koje uz pomoć kemikalija štite od infekcije i stranih tijela poput bakterija i virusa. Kod nekih bolesti imunološki sistem ne funkcionira dobro pa niti kortikosteroidi nisu od pomoći.

Ovi steroidni hormoni slični su kortizolu, hormonu koji se prirodno stvara u našem organizmu, a koji nam je važan za održavanje zdravlja metabolizma. Važno je napomenuti da kortikosteroidi nisu steroidi koji se zloupotrebljavaju kod sportaša za postizanje snage, energije i mišićne mase.

Iz tog razloga se kortikosteroidi za smanjivanje upala mogu koristiti kod reumatoloških bolesti poput reumatoidnog artritisa, lupusa ili upale krvnih žila. Često se daju za sinusitise, kronične rinitise i sinusne polipe te kod takvih bolesti dobro djeluju.

Samo male doze kortikosteroida su najčešće dovoljne da umanje ili riješe zdravstveni problem. Ovo su još neke bolesti kod kojih bi vam liječnik mogao pripisati kortikosteroide:

• Astma
• Alergijski rinitis ili groznica
• Urtikarija
• Atopični ekcemi
• Kronična plućna bolest
• Kronova bolest
• Sinusitisi
• Upale sinusa, uha i oka
• Polimialgija
• Multipla skleroza i ostale autoimune bolesti
• Transplantacija organa
• Otkazivanje bubrega

U nekim slučajevima se kortikosteroidi mogu davati kao zamjena za određene hormone koje tijelo zbog neke bolesti ne može proizvoditi samo. Primjer za to je Addisonova bolest koja utječe na razaranje kore nadbubrežnih žlijezda, mjesto gdje se stvaraju kortikosteroidi.

Nuspojave kortikosteroida

Premda su kortikosteroidi u velikom broju slučaja uspješni u liječenju bolesti i zdravstvenih stanja, mnogi od njih zaziru zbog negativnih posljedica. Neovisno o tome na koji način se koriste, je li to u spreju, kapima ili kremi, mogu izazvati neželjene reakcije u bilo kojem dijelu našeg organizma.

Tako nuspojave kortikosteroida koji se uzimaju udišući mogu biti kašalj, upaljeno grlo, poteškoće u govoru, krvarenje iz nosa, osip. Nuspojave oralnih kortikosteroida uključuju gubitak melanina ili boje kože na nekim dijelovima, nesanicu, podizanje razine šećera u krvi, crvenilo lica, prištiće, zamućeni pogled, probavne probleme te pojačani apetit. Ovo su još neke od poznatih nuspojava kortikosteroida:

• Bol u mišićima
• Crvenilo kože, osip
• Usporeno zarastanje rana
• Promjene raspoloženja
• Problemi sa spavanjem
• Promjena razine šećera
• Slabost u mišićima
• Oslabljivanje imuniteta
• Čir na želucu
• Depresija i anksioznost

Važno je napomenuti da svi lijekovi imaju određene nuspojave i da se one ne moraju nužno pojaviti kod svih korisnika, niti da se uopće pojavljuju. Mogućnost nastanka nuspojava veća je kod osoba koje kortikosteroide koriste dugotrajno i često, posebice kod onih koji ih koriste nepravilno.

Tko ne smije koristiti kortikosteroide?

Liječnik bi vas trebao upozoriti kako je korištenje kortikosteroida samo kratkotrajno te da je potrebno stvarati pauzu do ponovnog korištenja. Steroidi se upravo iz tog razloga ne daju za sve bolesti te je prije pripisivanja nužno napraviti nekoliko pretraga kako bi se ustvrdilo da je to najbolja opcija liječenja.

Ako koristite kortikosteroide, smanjite njihove nuspojave tako da ih konzumirate samo na način na koji vam je liječnik to pripisao, pazite na krvni tlak i otkucaje srca, mjerite šećer i pazite na razinu u krvi, koristite male doze kratko.

Kortikosteroidi se ne bi smjeli davati osobama koje imaju upalu na nekoliko različitih dijelova tijela ili upalu koja se kronično širi. Također, ne bi ih trebale koristiti osobe koje imaju problema s ovisnostima poput alkoholizma ili oni koji imaju određene mentalne probleme. Osobe s bolesnim srcem, visokim tlakom i dijabetesom također ne bi trebale koristiti kortikosteroide.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.