Najopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava

Velike epidemije kontaminiranog lisnatog povrća poput špinata i zelene salate dospjele su na naslovnice posljednjih godina – naići ćete na podatak da je lisnato povrće povezano s čak 22 % svih zabilježenih epidemija trovanja hranom u posljednjih deset godina – i prema mnogim stručnjacima za sigurnost hrane, nasjeckana salata u vrećici „oprana i spremna za upotrebu“ najopasnija je namirnica koju možete odabrati u supermarketu.

Često se u takvim vrećicama nalazi mješavina različitih vrsta salate, ponekad i s dodatkom začinskog bilja, i djeluje kao idealna doza zelenila na tanjuru – ali nije. Iz više razloga, prenosi Nova.rs.

Povrće iz više izvora

"Konzumacija povrća, uključujući lisnato zeleno povrće, važan je dio zdrave, uravnotežene prehrane, ali stručnjaci za sigurnost hrane često izbjegavaju prethodno pakirane salate jer mogu biti rizičnije od cijele glavice zelene salate“, objašnjava dr. Vanessa Coffman.

Ona objašnjava da „pakirano zeleno povrće obično dolazi iz više izvora i obrađuje se zajedno, što povećava šansu da se kontaminacija iz jedne serije proširi na više vrećica“, te da sam proces rezanja može čak i zarobiti i proširiti štetne patogene.

Samo pakiranje je rizično

Osim obrade prethodno nasječenih ili pakiranih mješavina zelene salate, samo pakiranje može predstavljati rizik, dodaje dr. Darin Detwiler, izvanredni profesor na Koledžu za stručne studije Sveučilišta Northeastern i autor knjige Sigurnost hrane: prošlost, sadašnjost i predviđanja. On kaže da vlaga u pakiranju može „stvoriti idealno okruženje za bakterije poput E. coli, listerije i salmonele“. Promjene temperature tijekom transporta i skladištenja također mogu omogućiti razmnožavanje patogena, piše Allrecipes.

Britanski istraživači utvrdili su da salata u vrećicama može biti posebno pogodna za razvoj bakterija koje izazivaju trovanje hranom. Razlog je sljedeći: kada se listovi salate režu i pakiraju, oslobađaju vlagu. Ta se vlaga zadržava u vrećici i s vremenom postaje idealno mjesto za razmnožavanje bakterija poput salmonele. Još jedan problem je što ta tekućina oblaže listove, stvarajući „ljepljive“ uvjete zbog kojih je bakterije teže isprati.

Više točaka moguće kontaminacije

Bakterije mogu potjecati iz tla, vode za navodnjavanje ili se mogu prenijeti tijekom berbe. Već na polju salatu mogu kontaminirati životinje, ptice, pa čak i sami radnici, a kada salata stigne u tvornicu na obradu i pakiranje, rizik se dodatno povećava.

"Pakirana zelena salata i špinat posebno su podložni kontaminaciji zbog višestrukih točaka rizika u lancu opskrbe hranom“, objašnjava Cofman. „Kontaminacija se može dogoditi već na razini farme. Polja mogu biti izložena štetnim bakterijama iz obližnjih stočarskih farmi, divljih životinja, radnika ili kontaminirane vode za navodnjavanje ako se ne poštuju strogi odgovarajući protokoli sigurnosti hrane.“

Kontaminirana voda često je uzrok epidemija. Nedavno je jedna velika epidemija trovanja hranom bila povezana s rimskom zelenom salatom, a izvor zaraze bila je voda za navodnjavanje zaražena bakterijama. Tijekom te epidemije oko 200 ljudi se razboljelo, a petero je preminulo. Ipak, ako postoji neka „svijetla točka“, to je činjenica da lisnato povrće, uključujući salatu, nije povezano s najvećim brojem smrtnih ishoda – tu neslavnu titulu drži meso peradi.

Bakterije koje prijete iz nasjeckane zelene salate

Nekoliko bakterija čini ovu namirnicu posebno problematičnom.

E. coli (osobito E. coli O157:H7) – jedna od najpoznatijih bakterija koja je više puta bila uzrok epidemija trovanja hranom povezanih s rimskom ili drugom zelenom salatom. Ovaj soj proizvodi Shiga toksin i može izazvati teške simptome i komplikacije ako se unese putem zagađene salate.

Salmonella – često se spominje kao bakterija koja se može brzo razmnožavati u uvjetima vlage unutar vrećice s nasjeckanom salatom i uzrokuje salmoneloze (crijevna trovanja).

Listeria monocytogenes – bakterija koja može opstati i rasti na salati, osobito u hladnim, vlažnim uvjetima; izaziva listeriozu, ozbiljnu infekciju koja posebno pogađa trudnice, starije osobe i imunokompromitirane ljude.

Campylobacter – bakterija koja se spominje u kontekstu lisnatog povrća kao potencijalni uzročnik trovanja, iako je češće povezana sa sirovim mesom.

Aeromonas sp. – vrste bakterija koje su pronađene na salati, ali se rijetko identificiraju kao uzrok velikih epidemija trovanja.

Yersinia (npr. Y. intermedia, Y. kristensenii) – spominju se kao organizmi prisutni na salati, iako su rjeđe povezani s ozbiljnim ishodima.

"Oprano i spremno za upotrebu"?

Poseban problem je i to što na pakiranjima nasjeckane salate često stoji oznaka „tri puta oprano“ i „spremno za upotrebu“. To može stvoriti dojam da je salata potpuno sigurna, ali to, nažalost, obično nije točno.

Čak i ako je salata oprana prije pakiranja, vlaga koju kasnije oslobađaju oštećeni listovi potiče rast bakterija koje su eventualno preostale. Gotovo je nemoguće ukloniti baš sve bakterije, čak i uz višestruko pranje.

Neki izvori savjetuju da salatu iz vrećice treba ponovno oprati kod kuće, ali američka FDA to ne preporučuje. Dodatno pranje u nehigijenskom okruženju može čak povećati rizik od kontaminacije.

Kako smanjiti rizik od trovanja?

Kad god možete, birajte svježu, nepakiranu salatu umjesto one iz vrećice.

Ako kupujete pakiranu salatu, pripazite da birate vrećice bez vidljive vlage, oštećenja ili promjene boje.

Čuvajte lisnato povrće u hladnjaku i na suhom. Ako postoji datum „upotrijebiti do“, bacite salatu nakon tog datuma – ili još bolje, pojedite je ranije.

Pazite na križnu kontaminaciju: ne koristite iste daske i noževe za sirovo meso i salatu.

Budite jednako oprezni s organskom salatom. Organski uzgoj ne znači automatski da nema bakterija.

Trudnice, osobe starije od 65 godina i ljudi s oslabljenim imunitetom trebali bi izbjegavati salatu iz vrećice zbog većeg rizika od komplikacija.

Izbjegavajte salate sa samoposlužnih barova i restorane u kojima ne znate kako se povrće skladišti i priprema.

Ako se razbolite nakon konzumacije salate ili lisnatog povrća, prijavite to lokalnoj zdravstvenoj ustanovi kako bi se izvor zaraze mogao pratiti.