Namirnice koje loše utječu na pamćenje i koncentraciju

Shutterstock/Ilustracija

Bez obzira na to koliko imate godina, nikad nije kasno početi jesti na način koji daje najbolje moguće šanse za sprečavanje demencije kako starite i da se svaki dan osjećate fokusirano.

Postojeće studije ukazuju na ideju da bismo mogli smanjiti mogućnost demencije izbjegavanjem hrane koja može ugroziti naše crijevne bakterije i oslabjeti naše pamćenje i fokus, piše CNBC.

“Određenu vrstu namirnica je nužno izbjeći ili smanjiti da bi mozak bio zdrav i da bi čovjek bio u stanju oštro razmišljati i dobro donositi odluke”, smatra dr. Uma Naidoo, nutricionistički psihijatar na Medicinskoj školi Harvard i navodi koje su to namirnice.

Dodani šećeri

Mozak koristi energiju u obliku glukoze, oblika šećera, kako bi potaknuo stanične aktivnosti. Međutim, prehrana s visokim udjelom šećera može dovesti do viška glukoze u mozgu, što studije povezuju s oštećenjem pamćenja i manjom plastičnošću hipokampusa – dijela mozga koji kontrolira pamćenje.

Konzumiranje nezdrave prerađene hrane poput peciva i gaziranih sokova, koji su često puni rafiniranih i dodanih šećera – često u obliku kukuruznog sirupa s visokim sadržajem fruktoze – mogu preplaviti mozak glukozom.

Iako svako tijelo ima različite potrebe, Američko udruženje za srce preporučuje da žene ne konzumiraju više od 25 grama dodanog šećera dnevno, a muškarci da ostanu na količini ispod 36 grama dodanog šećera dnevno.

Pržena hrana

Kada je u pitanju zdravlje mozga, isplati se smanjiti količinu pržene hrane koju jedete. Studija u kojoj je sudjelovalo 18.080 ljudi otkrila je da je prehrana bogata prženom hranom povezana s nižim rezultatima u učenju i pamćenju. Ovakva hrana izaziva upalu koja može oštetiti krvne žile koji snabdijevaju mozak krvlju.

Druga studija je promatrala 715 ljudi i izmerila njihovu razinu depresije i mentalne otpornosti. Također je dokumentirana njihova razina potrošnje pržene hrane. Naravno, istraživači su otkrili da su oni koji su konzumirali više pržene hrane, imali veći rizik od razvoja depresije tijekom života.

Ako svakodnevno jedete prženu hranu, počnite je jesti tjedno. A kada postane tjedna navika, pokušajte uživati u njoj samo jednom mjesečno. Ako prestanete jesti prženu hranu, već ste na dobrom putu.

Ugljikohidrati s visokim glikemijskim indeksom

Čak i ako hrana s visokim sadržajem ugljikohidrata, na primjer kruh, tjestenina i bilo što drugo napravljeno od rafiniranog brašna, nema slatki okus, vaše tijelo ih i dalje obrađuje na isti način na koji to čini sa šećerom.

To znači da oni također mogu povećati rizik od depresije. Ne morate ih potpuno eliminirati, ali je bitno da to budu kvalitetni ugljikohidrati.

Kvalitetni ugljikohidrati su, na primjer, integralne žitarice, hrana bogata vlaknima i ona s niskim glikemijskim indeksom (GI). GI je mjera koliko brzo se hrana pretvara u glukozu kada se razgradi tijekom probave, što se hrana brže pretvara u glukozu u tijelu, to je njen GI rang viši.

Istraživači su otkrili da su ljudi koji su imali najviši rezultat na indeksu kvaliteta ugljikohidrata, što znači da su jeli ugljikohidrate bolje kvalitete, imali 30 posto manje šanse razviti depresiju od onih koji su jeli uglikohidrate s visokim GI.

Ugljikohidrati s visokim GI uključuju krumpir, bijeli kruh i bijela riža. Med, sok od naranče i kruh od cjelovitog zrnja su hrana srednjeg GI. Namirnice s niskim GI uključuju zeleno povrće, većinu voća, sirovu mrkvu, grah i leću.

Alkohol

Iako piće može opustititi u trenutku i često se konzumira uz hranu, može doći na naplatu sljedećeg jutra, kada se probudite nervozni i mamurni.

Archana Singh-Manoux, profesorica istraživanja i ravnateljica na Francuskom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja, i njene kolege pratile su 9.087 ljudi tijekom 23 godine da vide kako je alkohol povezan s pojavom demencije.

U časopisu British Medical Journal objavili su da ljudi koji su se potpuno suzdržali od alkohola ili koji su konzumirali više od 14 pića tjedno, imali su veći rizik od demencije u usporedbi s onima koji su pili alkohol u umjerenim količinama.

Generalno govoreći, muškarci koji piju više od 14 pića tjedno ili više od četiri pića u jednom danu najmanje jednom mjesečno smatraju se velikim alkoholičarima, kao i žene koje piju više od sedam pića tjedno ili tri pića dnevno. Ali različiti ljudi i njihov mozak, različito reagiraju na zloupotrebu alkohola.

“Kada radim s anksioznim pacijentima koji piju, uvijek ih zamolim da razmotre kontekste u kojima bi mogli koristiti alkohol na nezdrav način, na primjer, koristeći piće kao sredstvo za suočavanje s nečim što pokušavaju izbjeći i da razmotre ublažavanje količine koju piju“, kaže Singh-Manoux.