Panika je intenzivno stanje tjeskobe i straha koje obično dolazi iznenada i bez upozorenja.
Panični napadaj može izazvati osjećaj gubitka kontrole, tjeskobu, ubrzano disanje, ubrzan rad srca, znojenje, mučninu, vrtoglavicu i druge tjelesne simptome.
Tjelesni simptomi mogu biti vrlo intenzivni pa neki pomisle da se radi i o srčanom udaru. Ipak, dobra je vijest da se panika može uspješno liječiti, a sve nam je objasnila mag. psih., psihologinja i psihoterapuetkinja Eva Jurković.
Osobe koje su pod stalnim stresom u životu, koje osjećaju tjeskobu ili koje se jako boje određenih situacija mogu biti podložnije panici, a ona se manifestira raznim fizičkim, emocionalnim, kognitivnim i ponašajnim simptomima. Otkrivamo što točno znače panika i napadaj panike, ali i kako si sve pomoći u ovim situacijama.
Što je panika?
Kako nam je objasnila psihologinja i psihoterapeutkinja Jurković, panika je intenzivan osjećaj iznenadnog straha ili tjeskobe koji se javlja kao reakcija na stresnu ili zastrašujuću situaciju, a može biti uzrokovana i fiziološkim stresom (zagušljiv prostor, previše ljudi, nedostatak zraka).
“Fiziološke simptome koji nastaju tumačimo kao znak za uzbunu, pomišljamo kako ćemo ostati bez zraka, doživjeti srčani udar ili umrijeti, zbog čega se subjektivni doživljaj straha još više intenzivira te može doći do napadaja panike”, rekla nam je Jurković.
Simptomi napadaja panike
Da bismo bolje shvatili kako prepoznati napadaj panike, psihologinja nam je objasnila i nekoliko vrsta simptoma koji se javljaju. Osoba koja doživljava panični napadaj tako može osjetiti niz fizičkih i emocionalnih simptoma koji su vrlo intenzivni i mogu biti zastrašujući.
Fizički simptomi napadaja panike:
– ubrzan ili nepravilan srčani ritam
– osjećaj gušenja ili nedostatka zraka
– vrtoglavica ili nesvjestica
– znojenje
– drhtanje ili treperenje
– mučnina ili nelagodu u trbuhu
– osjećaj utrnutosti ili trnci u rukama ili nogama
Emocionalni simptomi napadaja panike:
– intenzivan strah ili osjećaj panike
– osjećaj gubitka kontrole
– osjećaj da se događa nešto strašno ili da će se dogoditi nešto loše
– osjećaj odvajanja od stvarnosti ili osjećaj nestvarnosti
Kognitivni simptomi napadaja panike:
– poteškoće s koncentracijom ili fokusom
– prze i nesvrsishodne misli
– osjećaj gubitka kontrole nad mislima
– preplavljenost negativnim predviđanjima ili scenarijima
Ponašajni simptomi napadaja panike:
– pokušaj izbjegavanja situacija koje su povezane s panikom
– pokušaj izbjegavanja mjesta ili situacija koje mogu izazvati paniku
– potreba za napuštanjem situacija kada se javljaju simptomi panike
“Napadaji panike obično traju nekoliko minuta, ali na subjektivnoj razini može se osjećati da traju puno duže. Nakon panike, osoba može osjećati umor, iscrpljenost ili osjećaj napetosti, a često se događa da nakon ovakve neugodne pojave osoba počne izbjegavati situacije i mjesta koji bi mogli provocirati novi napadaj (npr. izbjegava ući u tramvaj ako se panični napadaj dogodio u tramvaju i sl), zbog čega se strah s vremenom sve više pojačava”, otkrila nam je sugovornica.
Kako se tretiraju napadaji panike?
Psihologinja nam je rekla i kako je panika vrlo neugodna pojava, ali najčešće fiziološki simptomi nisu zapravo fizički opasni. Također, sami panični napadaji uspješno se liječe već nakon nekoliko susreta kod kognitivno-bihevioralnog terapeuta.
“Preporučljivo je potražiti pomoć što prije, pogotovo uzevši u obzir da panika značajno narušava svakodnevni život osobe koja se s njom suočava. Prvi korak je napraviti fizičke pretrage kako biste bili sigurni da to što se događa nije povezano sa fizičkim problemima – onda se u tijeku samog napadaja možete podsjetiti da nije riječ o fizičkom problemu, a samim time i strah će biti manji i bit će lakše prihvatiti neugodne fizičke simptome”, objasnila nam je Jurković.
Kako si pomoći za vrijeme trajanja napadaja panike?
1. Prihvatite senzacije koje dolaze
Za početak, psihologinja savjetuje da prihvatite ono što vam se događa, ali i da promatrate što se događa.
“Iako su izrazito neugodne, najgore što možemo učiniti je pokušati se boriti protiv fizioloških senzacija, zaustaviti ih ili se tjerati da vam bude brzo bolje, jer to može rezultirati iscrpljivanjem, osjećajem preplavljenosti i bespomoćnosti. Najbolje što možete učiniti je ‘ploviti’ s ovim senzacijama – s obzirom na to da one dolaze u valovima, možemo zamisliti kao da se vozimo na valu neugodnih senzacija i promatrati kako taj val izgleda”, savjetuje psihologinja i psihoterapeutkinja.
2. Uzemljite se
Kako biste si ipak malo pomogli i vratili osjećaj kontrole korisno je napraviti vježbe disanja.
Jurković preporučuje da duboko udahnete, zadržite dah četiri sekunde i polagano onda izdišete zrak kroz usta osam sekundi.
“Disanje s duplo duljim izdahom izravan je način da svom mozgu pošaljemo poruku da je sve u redu. Također, možete posegnuti za nekim intenzivnijim načinom povezivanja s fizičkim senzacijama – primjerice, možete staviti led u krpu i s ledom si ohladiti ruke i vrat, ili čak uzeti jake kisele bombone i fokusirati se na njihov okus”, pojasnila je sugovornica.
3. Riječ je o paničnom napadaju, a ne o fizičkom problemu
Za kraj, Jurković kaže da pomaže kada se prisjetite da je s tijelom sve u redu (što je potvrđeno na pregledu kod liječnika) i da je riječ samo o napadaju koji će brzo proći.
“Ono što još može pomoći jest da se aktivirate s nečim drugim – primjerice, pranjem posuđa ili obavljanjem nekih drugih jednostavnih radnji, sve dok napadaj ne prođe”, rekla je.
Zašto je kognitivno-bihevioralna terapija pravi odabir?
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je jedan od najučinkovitijih tretmana za panični poremećaj i panične napade. Ipak, uspješnost liječenja panike KBT-om će varirati ovisno o različitim čimbenicima, kao što su težina simptoma, individualne karakteristike klijenta i kvaliteta terapijskog procesa.
Kako otkriva Jurković, prema istraživanju provedenom na velikom uzorku pacijenata s paničnim poremećajem, KBT se pokazala učinkovitom u smanjenju simptoma panike u 60-80% slučajeva. Ovo istraživanje također je pokazalo da je KBT jednako učinkovita kao i terapija lijekovima u kratkoročnom tretmanu panike, ali da ima dugoročnije i održivije rezultate.
“Uz kvalitetnu terapiju i suradnju između terapeuta i klijenta, većina ljudi može postići značajno i brzo smanjenje simptoma panike i poboljšanje općeg stanja”, rekla nam je za kraj psihologinja Jurković.
Zaključak
Napadaj panike vrlo je neugodna pojava koja se manifestira kroz razne fizičke, emocionalne, kognitivne i ponašajne simptome. Dobra je vijest da si u trenutku napadaja možete pomoći korištenjem određenih tehnika, a jedan od najučinkovitijih tretmana za paniku je kognitivno-bihevioralna terapija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!