Nova studija dala je odgovor na jedno od najpostavljanijih pitanja od početka pandemije - koliko dugo nakon zaraze antitijela ostaju u organizimu.

Studija objavljena u časopisu Nature Microbiology temelji se na ispitivanju antitijela kod 38 pacijenata  i zdravstvenim radnika u bolnici St. Thomas, koji su bili zaraženi za vrijeme prvog vala koronavirusa, prije nego što su cijepljeni.

Unatoč početnom padu razine antitijela neposredno nakon infekcije, rezultati su pokazali da su kod većine ljudi (18/19 pacijenata) antitijela detektirana i 10 mjeseci nakon što su zaraženi.

Istraživački tim koji je predvodila dr. Katy Doors iz Škole za imunologiju i mikrobiološke znanosti, također je testirao kako će antitijela stvorena za borbu protiv specifične varijante SARS-CoV-2 reagirati na druge varijante. Ispostavilo se da antitijela generiraju snažan odgovor na ponovnu infekciju istim sojem, ali su bila manje efikasna u borbi protiv drugih sojeva, prenosi King’s College London.

Antitijela se vezuju za šiljasti protein na virusu SARS-CoV-2, a cjepiva oponašaju ovaj protein da bi stvorila imuni odgovor. Međutim, mutacije u novim sojevima virusa (alfa, beta, delta) stvorile su zabrinutost oko toga hoće li cjepiva koja su razvijena za ciljanje originalne varijante koronavirusa biti efikasna protiv novih varijanti i bi ih trebalo redizajnirati.

Ovi rezultati sugeriraju da bi cjepiva specijalizirana za jedan soj bila manje efikasna protiv drugih sojeva, te da cjepiva dizajnirana za originalnu varijantu, koja se trenutno daju, pružaju najbolju zaštitu od svih sojeva  i da ih treba koristiti za programe cijepljenja, piše Nova.rs.