Porastao broj oboljelih od mononukleoze: Koji je razlog, kako se širi i kako je prepoznati

Do Linh / Pexels

Mononukleoza ili kako je često zovu "bolest poljupca" ove je godine zahvatila nešto veći broj građana nego prošle, a sve o simptomima i razlogu širenja saznali smo od dječjeg infektologa dr. Gorana Tešovića.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2022. godini prijavljeno je 515 oboljelih od infektivne mononukleoze, a u 2023. godini je do sada prijavljeno 1.030 oboljelih. To znači da se broj oboljelih dva mjeseca prije kraja godine već udvostručio u odnosu na prošlu godinu.

Prof. dr. Goran Tešović, specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, napominje da se ne radi o posebnom povećanju: “Monoukleoza ima čak više nego je prijavljeno. Velik dio je asimptomatski tako da skok u brojkama ne predstavlja ništa posebno i ne može se usporediti s infekcijama koje su porasle nakon suspenzije mjera protiv covida. Radi se o infekciji koja se prenosi slinom, bliskim kontaktom. Kad bismo pošli od prestpostavke da nam je incidencija ista kao u SAD-u, imali bismo oko 1.600 slušajeva.”

Ističe da je bolest u 95 posto slučajeva je benigna. “Može biti neugodna zbog povišene temperature koja može trajati dva tjedna, globolje koja može trajati tjedan dana, lošeg osjećaja i umora danima ili tjednima, ali bolest prolazi bez komplikacija. Prevencija nije potrebna. Radi se o infekciji od koje do odrasle dobi obole skoro svi unutar populacije”, rekao je.

Što je mononukleoza?

Infektivna mononukleoza je virusna bolest koju prati povišena tjelesna temperatura, otečeni i bolni limfni čvorovi (najviše na vratu), povećanje jetre i slezene i česta pojava angine uz karakteristične promjene povećanja broja limfocita.

Obično je uzrokuje Epstein-Barrov virus (EBV) (u čak 90 posto slučajeva), no mogu je uzrokovati i drugi virusi, npr. Citomegalovirus (CMV) i parazit Toxoplasma gondii.

Bolest je rasprostranjena u cijelom svijetu, a rezervoar infekcije je čovek. Javlja se u svim dobnim skupinama, ali najčešće obolijevaju predškolska i školska djeca te adolescenti od 15 do 25 godina.

Virus se prenosi kapljičnim putom, slinom, najčešće ljubljenjem, iako se može prenijeti i bliskim kontaktom koji ne uključuje ljubljenje. No, upravo je zbog ovoga dobila nadimak “bolest poljupca”. Bolest se može prenijeti i kontaktom s rukama, priborom za jelo ili igračkama koje su natopljene inficiranom slinom.

Simptomi se mogu javiti od 5 do 15 dana, no češće se jave četiri šest tjedana od zaražavanja.

Simptomi

– povećanje limfnih čvorova (najčešće na vratu),

– upala ždrijela,

– povišena tjelesna temparatura,

– povećanje jetre i slezene.

Bolest često počinje umorom koji traje nekoliko dana, a zatim se javlja vrućica preko 39° C, otok limfnih čvorova vrata, jaka grlobolja koja ponekad nalikuje streptokoknoj angini te povećanje jetre i slezene. Ponekad su simpotmi sasvim blagi i netipični, slični prehladi.

Razvoj bolesti

Temperatura može biti samo lagano povišena, ali dugo traje, djeca su umorna. Što je dijete, mlađe simptomi su manje tipični.

Visoka temperatura u prosjeku traje obično 7 do 10 dana, a s njenim padom normalizira se nalaz u ždrijelu i postepeno se gube opći simptomi bolesti. Povećane limfne žlijezde, jetra i slezena smanjuju se polako te bolest prosječno traje oko šest tjedana. Za smanjenje limfnih čvorova najčešće je potrebno oko tri tjedna, objašnjava se na stranicama Poliklinike za dječje bolesti Sabol.