Istraživanje je provedeno na 8623 zdrave osobe koje su praćene dugi niz godina.
Znanstvenici kažu da naše oči mogu otkriti puno o zdravlju našeg mozga. Ispostavilo se da problemi s očima mogu biti jedan od najranijih znakova kognitivnog pada, tj. demencije.
Loš vid može biti rani znak demencije
Nova studija objavljena u Science Alert pokazuje da gubitak vizualne osjetljivosti može biti rani znak demencije čak 12 godina prije nego što se bolest dijagnosticira.
Istraživanje je provedeno na 8623 zdravih ljudi u Norfolku u Engleskoj koji su praćeni dugi niz godina. Do kraja istraživanja 537 sudionika razvilo je demenciju pa su znanstvenici mogli vidjeti koji su faktori prethodili toj dijagnozi.
Na početku studije zamolili su sudionike da prođu test vizualne osjetljivosti. Trebali su pritisnuti gumb čim ugledaju trokut koji se formira u polju pokretnih točkica.
Oni koji su kasnije razvili demenciju puno su sporije uočavali trokut na ekranu od onih koji nisu razvili demenciju u narednim godinama.
I što to točno znači?
Problemi s vidom mogu biti rani pokazatelj kognitivnog pada jer toksični amiloidni plakovi povezani s Alzheimerovom bolešću mogu najprije utjecati na dio mozga povezan s vidom, dok se dijelovi mozga povezani s pamćenjem oštećuju kasnije kako bolest napreduje. Dakle, testovi vida mogu otkriti nedostatke prije testova pamćenja.
Postoji nekoliko drugih aspekata vizualne obrade na koje utječe Alzheimerova bolest, kao što je sposobnost da se vide obrisi predmeta (osjetljivost na kontrast) i da se razlikuju određene boje (sposobnost da se vidi plavo-zeleni spektar je pogođena u ranim fazama demencije), što može utjecati na živote pacijenata, a da oni toga nisu odmah svjesni.
Još jedan rani znak Alzheimerove bolesti je nedostatak u takozvanoj inhibicijskoj kontroli pokreta očiju, kada se čini da ometajući podražaji lakše drže pozornost. Čini se da ljudi s Alzheimerovom bolešću imaju problema s ignoriranjem ometajućih podražaja, što se može manifestirati kao problemi s kontrolom pokreta očiju.
Ako demencija otežava izbjegavanje ometajućih podražaja, onda bi ti problemi mogli povećati rizik od prometnih nesreća, a znanstvenici to istražuju.
Poteškoće s prepoznavanjem lica
Također postoje dokazi koji pokazuju da osobe s demencijom imaju slabu sposobnost registracije lica novih ljudi. Drugim riječima, ne slijede uobičajeni obrazac skeniranja lica osobe s kojom razgovaraju. Kod zdravih ljudi ide od očiju preko nosa do usta. Tako pamtimo tuđe lice i kasnije ga se prisjećamo. Ljudi ponekad mogu osjetiti kada osoba s kojom razgovaraju to ne radi.
Zapravo, neki liječnici koji rade s demencijom prepoznat će da netko ima demenciju kada upoznaju tu osobu.
Osobe s demencijom ponekad se doimaju izgubljenima jer ne pomiču namjerno oči kako bi pregledale okolinu, uključujući lica onih koje su tek upoznali.
Zato kasnije ne mogu dobro prepoznati ljude jer nisu upamtili njihove karakteristike.
Dakle, ovaj rani problem s prepoznavanjem onih koje ste nedavno upoznali mogao bi biti povezan s neučinkovitim pokretima očiju za nova lica, a ne s klasičnim oštećenjem pamćenja.
Međutim, budući da je vizualna osjetljivost povezana s pamćenjem, znanstvenici također testiraju pomažu li češći pokreti očiju poboljšati pamćenje.
Prethodna istraživanja o tome nisu jasna, ali neke su studije otkrile da pokreti očiju mogu poboljšati pamćenje. Možda to objašnjava zašto su otkrili da ljudi koji više gledaju TV i čitaju imaju bolje pamćenje i manji rizik od demencije od onih koji to ne rade.
Dok gledamo televiziju ili čitamo, oči nam se kreću naprijed-natrag po stranici i TV ekranu.
Stalno usavršavanje i duža edukacija osiguravaju rezervni kapacitet mozga, tako da kada su veze u mozgu oštećene, šteta je manja.
Druge studije su otkrile da brzi pokreti očiju lijevo-desno i desno-lijevo (dva pokreta očiju u sekundi) poboljšavaju autobiografsko pamćenje (informacije o vlastitom životu).
Neka istraživanja sugeriraju da ovaj blagotvorni učinak pokreta očiju osjete samo dešnjaci, iako znanstvenici nisu sigurni zašto je to tako.
U konačnici, unatoč ovim intrigantnim otkrićima, rana dijagnoza i liječenje problema s pamćenjem s namjernim pokretima očiju kod starijih ljudi još uvijek nisu lako primjenjivi – sve dok jeftiniji i jednostavniji mehanizmi za takvu dijagnozu ne postanu dostupni.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!